Njegova uloga se promenila: sada je fokusiran na arhitekturu, dizajn sistema i strateške odluke, gde je ljudsko znanje i dalje ključno
Alati sa veštačkom inteligencijom omogućavaju brži rad i dublju analizu, ali zahtevaju iskustvo i usmeravanje od strane ljudi
Rohan Gor, tridesetosmogodišnji inženjer veštačke inteligencije zaposlen u kompaniji za istraživanje tržišta u Vankuveru, kaže da je njegov posao doživeo drastičnu promenu - do te mere da više uopšte ne piše kod.
Nakon što je diplomirao računarstvo 2010. godine, godinama je radio kao softverski inženjer na složenim projektima. Međutim, krajem 2025. godine odlučio je da sve zadatke vezane za programiranje prepusti veštačkoj inteligenciji - i rezultat ga je iznenadio.
Veštačka inteligencija preuzela kodiranje
Kako navodi, sistemi veštačke inteligencije su se pokazali toliko efikasnim da više nije bilo potrebe da sam piše kod. Ipak, iako mu je to u početku delovalo kao olakšanje, ubrzo su se pojavile i dileme.
Uprkos tome što je deo posla automatizovan, očekivanja od zaposlenih nisu smanjena - naprotiv, često su i veća. To, kako ističe, dovodi do osećaja pritiska i povremenog sagorevanja, jer se pretpostavlja da zaposleni mogu da urade više uz pomoć novih alata.
Nova uloga: Manje kodiranja, više razmišljanja
Ipak, njegov posao nije nestao, već se promenio. Fokus se sada premešta na arhitekturu softvera, dizajn sistema i donošenje strateških odluka, gde je ljudsko znanje i dalje ključno.
Veštačka inteligencija može da pomogne u tim procesima, ali joj je, kako navodi, i dalje potrebno usmeravanje. Upravo zato iskustvo i razumevanje sistema postaju važniji nego ranije.
Dodatno, novi alati omogućavaju brži rad - zadaci koji su ranije trajali nedeljama sada mogu da se završe za nekoliko dana. To otvara prostor za dublju analizu proizvoda i aktivnije učešće u donošenju odluka, umesto pukog izvršavanja zadataka.
Između uzbuđenja i straha od budućnosti
Iako ističe da uživa u novom načinu rada i mogućnostima koje tehnologija donosi, priznaje da postoji i zabrinutost zbog budućnosti.
Kako kaže, razvoj veštačke inteligencije je toliko brz da se postavlja pitanje šta će se desiti ako sistemi postanu potpuno autonomni. U tom slučaju, uloga inženjera mogla bi dodatno da se smanji.
Dodaje i da oseća određenu nelagodu, jer su veštine koje je godinama usavršavao sada delimično zamenjene tehnologijom. Iako prihvata promene, svestan je da bi dalji razvoj mogao da promeni tržište rada više nego ikada ranije.
Njegovo iskustvo ukazuje na širu promenu u industriji - dok veštačka inteligencija povećava produktivnost i otvara nove mogućnosti, istovremeno postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti poslova i ulozi čoveka u svetu rada.
(Blic biznis/business insider)