Biznis Privreda
Kako su najtraženiji radnici postali izbeglice? Ovo je problem kamiondžija: Blokiraće Šengen

BLOKADA ŠENGENA Kako su najtraženiji radnici u Evropi postali nepoželjni i izbeglice? Ovo je najveći problem kamiondžija, ne mogu da rade ni 10 dana mesečno

Primena ovog pravila praktično onemogućava vozačima obavljanje posla

Prevoznici upozoravaju na negativne posledice, uključujući emigraciju radne snage i destabilizaciju ekonomije regiona

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Udruženja prevoznika zemalja Zapadnog Balkana (ZB) najavila su da će od 26. januara blokirati teretne prelaze sa zemljama Šengena zbog, kako kažu, problema koje im stvara EES sistem koji beleži ulazak i izlazak prevoznika. Izneli su i konkretne probleme profesionalnih vozača.

Kamioni Foto: Nenad Mihajlović / RAS Srbija
Kamioni

Protest vozača kamiona, odnosno, prevoznika iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine najavili protest koji će biti održan 26. januara zbog EES sistema. Oni su naveli da će tog datuma svi teretni granični prelazi prema zemljama Šengena biti blokirani.

Blic preporučuje

Danas su objavljeni i detalji protesta.

Pravilo 90/180 gura vozače sa Balkana u ćorsokak:

Profesionalni vozači iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije našli su se pred jednim od najvećih izazova u poslednjoj deceniji, koji direktno ugrožava opstanak transportne industrije Zapadnog Balkana.

U središtu problema je striktna primena pravila 90/180, koje ograničava boravak u Šengenski prostor na najviše 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana.

Iako je ovo pravilo prvobitno namenjeno turistima, u praksi se primenjuje i na profesionalne vozače koji obavljaju težak, odgovoran i za evropsku ekonomiju ključan posao – transport robe.

Od ključnih radnika do "nepoželjnih"

Predstavnici prevozničkog sektora upozoravaju da se vozači iz regiona sve češće ne tretiraju kao profesionalci, već kao bezbednosni ili migracioni problem. Kako navode, u praksi su izloženi sumnjama da su ilegalni migranti, radnici na crno ili čak bezbednosna pretnja.

Zbog toga se otvara realna opasnost da vozači, kako bi zadržali posao, budu primorani da napuste svoje zemlje i faktički postanu „izbeglice“ na teritoriji Evropske unije.

Paralelno s tim, transportne firme iz regiona mogle bi da budu primorane da sele sedišta u EU, kako bi nastavile poslovanje, čime bi domaće ekonomije izgubile i radnu snagu i poreske prihode.

.
Foto: Grok / AI
.

Dugoročno, upozoravaju prevoznici, ovakav pritisak vodi ka trajnom odlasku vozača i njihovih porodica iz matičnih zemalja, dodatno ubrzavajući demografski pad regiona.

Pravilo za turiste, posledice za privredu

Poseban problem predstavlja način na koji se pravilo 90/180 primenjuje u praksi. Svaki ulazak i izlazak iz šengenskog prostora računa se kao ceo dan boravka, bez obzira na to da li je vozač u zoni proveo nekoliko minuta ili više sati.

Tako se dešava da se vikendi, obavezni odmori i čekanja na terminalima – kada vozači ne rade – takođe ubrajaju u dozvoljenih 90 dana.

Rezultat je apsurdan: profesionalni vozač može efektivno da radi svega 10 do 15 dana mesečno, što je ekonomski neodrživo i za njega i za poslodavca.

Deportacije, zabrane ulaska i strah na granicama

Uprkos urednoj dokumentaciji, dozvolama za rad i ispravnim papirima za robu, vozači su sve češće izloženi represivnim merama. Zabeleženi su slučajevi hapšenja, deportacija i zabrana ulaska u šengenski prostor.

Jedan od primera odnosi se na vozača koji je, nakon povratka iz Norveške, kontrolisan u nemačkom Rostoku. Utvrđeno je da je prekoračio dozvoljeni boravak za 16 dana, nakon čega je primoran da parkira kamion, odveden na aerodrom i deportovan avionom, uz izrečenu zabranu ulaska.

Prevoznici upozoravaju da se pravila često tumače proizvoljno, što dodatno pojačava osećaj nesigurnosti i straha među vozačima.

Rešenje postoji, ali vreme ističe

Kao jedino održivo rešenje, prevoznici predlažu da se profesionalni vozači priznaju kao prekogranični radnici. Taj status podrazumeva da se boravak ne evidentira na isti način kao kod turista, jer je reč o radu od ključnog značaja za funkcionisanje ekonomije i snabdevanje tržišta.

Ukoliko se rešenje ne pronađe do 10. aprila, kada ističe prelazni period i počinje puna primena digitalne kontrole boravka, transportna privreda Zapadnog Balkana mogla bi da doživi ozbiljan udar. Posledice bi se, upozoravaju stručnjaci, brzo prelile na snabdevanje robom, cene i životni standard građana.

Zbog toga su prevoznici za 26. januar najavili koordinisane proteste na graničnim prelazima u sve četiri zemlje regiona.

Podsetimo, predstavnici udruženja prevoznika Srbije, BiH, Crne Gore, a pismom su ih podržale i kolege iz Severne Makedonije, su na konferenciji za novinare istakli da je razlog za to neadekvatna reakcije Evropske komisije i zemalja Šengena po pitanju tretmana profesionalnih vozača i ograničavanje njihovog boravka na teritoriji Šengena tokom svakodnevnih radnih aktivnosti.

Profesionalni vozači ključni za evropsku ekonomiju

Naglašeno je da je Evropska komisija i sama prepoznala profesionalne vozače kao posebnu kategoriju koja doprinosi održivosti evropske ekonomije, posebno u uslovima ozbiljnog nedostatka vozačkog kadra i smanjene zainteresovanosti mladih za ovu profesiju.

Prevoznici zahtevaju da se profesionalni vozači ne tretiraju kao migranti niti kao lica koja ulaze u šengenski prostor radi rada na crno, već kao legitimni deo lanca snabdevanja evropske privrede.