„Hormoni su naši anđeli i demoni, ali navike su ono što možemo da menjamo“: Doktorka Ivana otkriva šta svaka žena treba da zna o zdravlju posle četrdesete
- Žene često zanemaruju svoje potrebe i upadaju u loše navike kao što je pušenje, koje dodatno opterećuje organizam, naročito tokom hormonskog disbalansa.
- Zdravlje je rezultat svakodnevnih navika, a rano uvođenje zdravog dnevnog ritma, prevencija i lična briga su ključ za izbegavanje ozbiljnijih problema.
Kada govorimo o ženskom zdravlju u određenim godinama života, najčešće prvo pomislimo na obavezne ginekološke preglede, hormone, promene raspoloženja, umor ili menopauzu. Drugim rečima, sve ono što čini “ženski paket” na redovnom godišnjem sistematskom pregledu. No, mnogo ređe pomislimo na zube, desni, spavanje, dnevni ritam, loše navike i sve one male odluke koje donosimo svakog dana, a koje godinama takođe mogu da kreiraju sliku i priliku našeg zdravlja.
Upravo o toj povezanosti tela, psihe, hormona, oralnog zdravlja i životnih navika govorila je dr Ivana Eskić, specijalista oralne hirurgije i parodontolog, doktor medicine dugovečnosti i zdravog starenja, na panelu održanom u organizaciji portala Zena.rs „Žensko zdravlje - panel o menopauzi, reproduktivnom zdravlju i zdravim navikama“.
Kada govorite o zdravlju žene, često polazite od biološkog ritma. Zašto je on toliko važan?
- Zato što je biološki, odnosno cirkadijalni ritam, temelj na koji se naslanja sve ostalo. Možemo da govorimo o ishrani, fizičkoj aktivnosti, suplementaciji, ali ako ne spavamo kvalitetno i ako svom organizmu ne dozvolimo da funkcioniše u ritmu za koji je predviđen, sve drugo mnogo teže daje rezultat. U toku spavanja se odvijaju važni regenerativni procesi, obnavljaju se kognitivne funkcije, pamćenje, odvija se metabolizam proteina, masti, .ugljenih hidrata... Zato nije samo važno koliko spavamo, već i kako spavamo. Posebno kod žena u perimenopauzi i menopauzi, kada hormonski disbalans često utiče na san, važno je da već od predveče počnemo polako „gasimo“, da pokušamo da legnemo pre ponoći i da najveći deo naših intenzivnih aktivnosti bude ranije tokom dana.
Šta najčešće primećujete da žene zanemaruju kada je reč o navikama?
- Žene često sve drže pod kontrolom, osim sebe. Obaveze, porodica, posao, tempo koji je stalno ubrzan – i onda se neke loše navike dožive kao “mali predah”. Jedna od njih je pušenje. Mnoge žene ga vezuju za trenutak opuštanja, za „mojih pet minuta“, ali se vrlo lako upada začarani krug. U periodima hormonskog disbalansa, kada su prisutni anksioznost, umor ili promene raspoloženja, loše navike mogu dodatno da opterete organizam. Zato je važno pronaći zdravije izvore zadovoljstva: šetnju, boravak napolju, fizičku aktivnost, kvalitetan san, ishranu sa dovoljno proteina i vežbe koje čuvaju mišiće.
Zašto toliko insistirate na tonusu mišića kada govorite o zdravom starenju?
- Zato što se o mišićima i dalje ne govori dovoljno. Mišići nisu važni samo za izgled ili snagu, već ih možemo posmatrati i kao organ dugovečnosti. Njihovom aktivacijom utičemo na hormone, metabolizam, raspoloženje, nivo energije. U perimenopauzi i menopauzi žene ulaze u period kada se mišićna masa lakše gubi. Zato nisu važne samo šetnje, već i vežbe snage, makar sa sopstvenom težinom. One pomažu da čuvamo mišiće, kosti, stabilnost tela, ali i mentalno blagostanje.
Iz ugla oralnog hirurga, kako se menopauza odražava na zdravlje zuba i usta jedne žene?
- Hormonski balans ne može da se posmatra odvojeno od usne duplje. U menopauzi sluzokoža može da postane tanja, suvlja i osetljivija. Smanjeno lučenje pljuvačke otežava oralnu higijenu, plak se lakše zadržava, a usta postaju podložnija infekcijama. Kod nekih žena javljaju se peckanje, žarenje jezika, povlačenje desni, noćno škrgutanje zubima, veća osetljivost. Zato je važno da se o menopauzi govori mnogo ranije, ne tek kada simptomi počnu, a da stomatološki pregledi postanu osnivni deo brige o zdravlju.
Šta je osnova dobre oralne higijene?
- Koliko god to banalno zvučalo, prvo i osnovno je pravilno pranje zuba. Nije dovoljno samo oprati zube, već je važno kako ih peremo. Pokreti bi trebalo da idu od desni ka zubima, kako bismo uklonili dentalni plak, a ne samo ga pomerali sa jednog mesta na drugo. Pored četkice i paste, često su potrebni konac, interdentalne četkice, oralni tuš ili sredstva za ispiranje usta. Ali preporuka za svaku osobu bi trenalo da bude personalizovana. Nije ista rutina za osobu koja ima prirodne zube, krunice, implantate, proteze ili onu koja ima paradentopatiju.
Koliko loše navike utiču na zube i desni?
- Veoma. Kod pušenja, na primer, problem nije samo estetika, iako se često na prvi pogled vide pušačke pigmentacije. Stvar je u tome da one nisu samo „mrlje“ na zubima, već površine na kojima se plak lakše zadržava. To otežava higijenu i povećava rizik od karijesa i bolesti desni. Naravno, najbolja odluka je prestanak pušenja.
Ipak, postoje odrasli pušači koji ne žele ili ne uspevaju da se u potpunosti oslobode ove navike, pre svega zbog zavisnosti od nikotina. Važno je da lekari otvoreno porazgovaraju sa svakim od tih pacijentata i saznaju šta to tačno oni konzumiraju. Danas postoje bezdimne alternative koje duvan zagrevaju, a ne sagorevaju ga, ali ni one nisu bez rizika i nisu namenjene nepušačima.
Šta biste voleli da svaka žena zapamti?
- Da zdravlje nije jedna analiza, jedan pregled ili jedna odluka. Zdravlje je skup navika koje ponavljamo svakog dana. Hormoni mogu biti naši anđeli i naši demoni u određenim fazama života, ali mnogo toga možemo da promenimo ukoliko uskladimo svoj dnevni ritam balansiranim spavanjem, kretanjem, ishranom, preventivnim pregledima i odnosom prema sopstvenom telu. I najvažnije je da ne čekamo problem da se problem javi. Ni kada su u pitanju zubi, ni hormoni, pa ni neke naše loše navike, posebno one koje možemo promeniti.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.