Kad napune TAČNO OVOLIKO GODINA ljudi postaju NAJSREĆNIJI I NAJZADOVOLJNIJI svojim životom: Rezultati istraživanja nisu na strani MLADOSTI
- Novija istraživanja pokazuju da vrhunac zadovoljstva i zdravlja ne dolazi u dvadesetim godinama života, kako se ranije verovalo
- Ljudi sve više obraćaju pažnju na funkcionisanje tela i unutrašnje zdravlje, a manje na spoljašnji izgled
Dugo se verovalo da su dvadesete godine životni zenit - period kada smo najzdraviji, najenergicniji i najzadovoljniji, posle koga neizbežno dolazi pad. Međutim, novija istraživanja sve češće ruše tu sliku i pokazuju da vrhunac blagostanja zapravo dolazi znatno kasnije nego što se mislilo.
Prema jednoj novoj studiji, ljudi se najzadovoljnije najsrećnije i najzdravije osećaju tek oko 47. godine. To u potpunosti menja način na koji gledamo na srednje godine i proces starenja. Izgleda da četrdesete i pedesete nisu "kraj vrhunca", već njegov početak kad na scenu stupaju sreća i zadovoljstvo.
Koje je najsrećnije životno doba
Studija koju je naručio brend za dentalno zdravlje TePe obuhvatila je 2000 Britanaca koji su odgovarali na pitanje kada, po njihovom mišljenju, zdravlje i sreća dostižu vrhunac. Rezultati jasno ukazuju na kasne četrdesete kao idealan period.
Miranda Pascuki, rukovodilac kliničke edukacije u TePe-u, objasnila je za "Daily Mail" da je ključ u promeni pristupa zdravlju. Umesto da se fokusiraju na izgled, ljudi u četrdesetim sve više pažnje posvećuju tome kako se osećaju i kako im telo funkcioniše.
"S godinama mnogi počinju da shvataju da zdravlje nije samo ono što se vidi spolja", rekla je. "Važno je kako se osećate i koliko vam telo dobro funkcioniše."
Kako starenje donosi veće zadovoljstvo
Gotovo polovina ispitanika starijih od 40 godina izjavila je da u kasnijem dobu bolje razume svoje telo, a to samopouzdanje očigledno ima veliki uticaj. Ljudi postaju svesniji sopstvenog blagostanja, češće biraju kvalitetniju ishranu i znatno ređe preteruju sa izlascima.
Više od četvrtine ispitanika priznalo je da piju i izlaze mnogo manje nego u dvadesetim i tridesetim. Zamena kasnih izlazaka i neredovnih obroka ranijim odlaskom na spavanje i uravnoteženijom ishranom očigledno daje rezultate. Oko 35 odsto ispitanika navelo je da ih manje brine tuđe mišljenje i da se više fokusiraju na sopstveno zdravlje. Uz to, 26 odsto je istaklo da ih održavanje tempa sa decom ili unucima podstiče na aktivnost. Sve to kasne četrdesete čini manje kriznim periodom, a više vremenom ličnog procvata.
Briga o zdravlju ne sme da čeka
Ipak, pre nego što sledeću deceniju provedete u iščekivanju vrhunca sreće, važno je imati na umu jednu činjenicu. Drugo istraživanje, takođe sprovedeno na 2000 Britanaca, pokazalo je da se ljudi danas "starima" smatraju tek od 69. godine, što je pomeranje u odnosu na ranije procene od 62 godine.
Zdravstvena trenerka Dona Bartoli upozorava da pomeranje granice starosti ne znači da briga o zdravlju može da se odlaže.
"Iako pojam ‘starosti’ pomeramo sve kasnije, mnogi i dalje odlažu usvajanje navika koje doprinose kvalitetnom starenju", istakla je. "Ako je 69 zaista nova ‘starost’, pravo vreme za brigu o zdravlju nije kasnije, već sada."
Pogledajte BONUS VIDEO:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.