RHMZ je objavio upozorenje na izuzetno hladno vreme sa ledenim danima u Vojvodini i istočnoj Srbiji uz mraz i sunčano vreme u ostalim krajevima
U Podunavlju i Pomoravlju očekuju se olujni udari košave, koji pojačavaju osećaj hladnoće
Najnovija prognoza Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) najavljuje period izuzetno hladnog vremena i jakog košavskog vetra širom Srbije narednih dana. Večeras iznad većeg dela Srbije pretežno vedro. Na severu Vojvodine, jugozapadu i jugu, kao i u delu istočne Srbije, umereno do potpuno oblačno, ponegde i maglovito, saopštio je RHMZ u svojoj poslednjoj najavi. U područjima Vojvodine i istočne Srbije očekuju se ledeni dani sa temperaturama koje neće prelaziti nulu, dok će u ostalim krajevima preovladavati sunčano, ali mrazovito vreme. Evo kuda će sve da duva košava i koliko dugo.
Prognoza od nedelje do srede
U nedelju će prema najavi RHMZ-a ujutro u Timočkoj Krajini biti slab i umeren mraz, na jugozapadu i jugu Srbije ujutro mestimično magla i niska oblačnost, koja će se ponegde zadržati duže tokom dana. U ostalim krajevima pretežno sunčano.
Vetar slab i umeren, u košavskom području i jak, jugoistočni, a na jugu Banata i u donjem Podunavlju povremeno i sa udarima olujne jačine.
Najniža temperatura od -9 do -3 °S, a najviša od 0 do 5 °S, na severu Vojvodine i u Timočkoj Krajini hladnije, od -4 do -2 °S.
Niže temperature će usporiti topljenje snežnog pokrivača, ali se i dalje savetuje oprez zbog poledice - zaleđivanja mokrih površina.
U ponedeljak i utorak u većem delu pretežno sunčano, dok se niska oblačnost i magla povremeno očekuju na severu Vojvodine, istoku, jugu i jugozapadu Srbije.
Od srede malo i umereno oblačno, u brdsko-planinskim predelima tek ponegde slabe prolazne padavine, dok se narednog vikenda, uz oblačnije i malo toplije vreme, kiša očekuje ponegde i u ostalim krajevima, na visokim planinama sneg.
U Vojvodini i Timočkoj Krajini u većini dana temperatura ispod 0 °S (ledeni dani), a u ostalom delu uglavnom u intervalu od 0 do 5 °S.
U Pomoravlju i Podunavlju će do srede, duvati jak jugoistočni vetar, koji će u četvrtak i petak (22. i 23.01.) kratkotrajno oslabiti, a nakon toga se ponovo nastavlja period sa košavom.
"Košava će pojačavati osećaj hladnoće"
Poseban akcenat RHMZ je stavio na košavu u Podunavlju i Pomoravlju, koja će značajno pojačati subjektivni osećaj hladnoće kod stanovništva. Upozoravaju i na opasnost od poledice zbog mržnjenja mokrih površina, što zahteva pojačan oprez u saobraćaju i kretanju.
- U Pomoravlјu i Podunavlјu će do utorka (20.01.) duvati jak jugoistočni vetar (košava), koja će u sredu i četvrtak (21.i 22.01.) kratkotrajno oslabiti, a nakon toga se ponovo nastavlјa period sa košavom. Košava će pojačavati subjektivni osećaj hladnoće. Van košavskog područja, povremeno se očekuje niska oblačnost ili magla, a prolazne slabe padavine na jugu zemlјe moguće su nakon 21. januara - upozorava RHMZ.
Iako se predviđa postepeno razvedravanje, niske temperature će znatno usporiti topljenje preostalog snežnog pokrivača u nižim predelima.
"Košava duva 3, 7 ili 21 dan"
Košava retko kada duva jedan dan. Obično, njeno trajanje je do pet dana, ali je bilo primera kada je trajala i neuporedivo duže.
- Košava će verovatno duvati narednih sedam dana, ali to ćemo tek videti. Važno je da pratimo vremenske prognoze koje se mogu promeniti - naveo je za "Blic" meteorolog Ivan Ristić.
U narodu postoje verovanja da košava može da traje tri, sedam ili čak 21 dan. Međutim, sa ovim se ne slažu u potpunosti meteorolozi, a to demantuje i statistika pošto je košava u Beogradu, u dva navrata, 1953. i 1972. godine, duvala po mesec dana.
Šta je košava
Kako se navodi na meteorološkom sajtu "Vreme radar", košava je slapoviti vetar pretežno istočnog i jugoistočnog smera. Javlja se kada se na istoku Evrope nalazi anticiklon (polje visokog vazdušnog pritiska), a na zapadu Evrope, naročito nad zapadnom polovinom Sredozemlja, ciklon (polje niskog vazdušnog pritiska).
- Zbog razlike u pritisku između anticiklona i ciklona, vazduh se pokreće od istoka prema zapadu preko Balkana, to jest od oblasti većeg prema oblasti nižeg vazdušnog pritiska. Košava je vetar koji podjednako jako duva i danju i noću, može imati olujne, pa i orkanske udare, čak i preko 100 kilometara na sat. Što je veća razlika u pritisku od istoka prema zapadu preko Balkana, to je košava jača - navodi se na sajtu "vreme radar".
Kako je "Blic" ranije pisao putanja ovog vetra je dobro poznata, tako da se razvija od jugoistoka ka severozapadu, od Timoka do Subotice, u najvećoj meri kroz Podunavlje, Istočnu Srbiju, Banat i Bačku, preko područja koja se baš iz tog razloga i nazivaju košavska. Ovaj vetar je najjaču na ulazu u Đerdapsku klisuru.
Reč je o vetru srednjeg i jakog intenziteta, koji duva samo u Srbiji i delovima Bugarske i Rumunije, po čemu je poznat i u svetskoj literaturi, između ostalog i u Meteorološkom rečniku Američkog meteorološkog društva. Košava je vetar koji je karakterističan i za srpsku prestonicu.
Kada je bila najjača košava
Najdugovečnija zabeležena košava duvala je čak ceo mesec februar 1972. godine. Isti slučaj je bio i u oktobru 1953. godine. Nešto kraće duvala je košava 1951. godine (27 dana), a zabeležene su i košave još iz tridesetih godina prošlog veka (1934. i 1935. godina), koje su trajale 24, odnosno 23 dana.
Pojedini udari košave su u januaru 1972. godine u Beogradu na Zelenom brdu dostizali 137 kilometara na čas. Takođe, u noći između 16. i 17. oktobra 1976. godine udari košave su bili toliki da su u jutarnjim satima iznosili 130 kilometara na sat.
Odakle potiče ime košava
Naziv košava potiče iz turskog jezika i u bukvalnom prevodu znači "brz vetar". Nastao je od reči "kos", što znači brz, i "hava", što u prevodu znači vetar.
Košava je karakteristična za jesen, ali i zimu. Najsnažnija je ujutru, spada u vetrove koji duvaju sa planine i za nju je karakteristično da menja intenzitet tokom dana. Za košavu je zanimljivo i to da je reč o vetru koji retko kada prate padavine.