Duboka dolina niskog pritiska donosi neuobičajeno hladne mase i ekstremne vremenske uslove širom Evrope, uz mraz i mogućnost jakih nepogoda
Za region Balkana postoji visoki rizik od superćelijskih oluja, grada i lokalnih poplava zbog sudara hladnih i toplih vazdušnih masa
Kako su objavili stručnjaci evropskog meteorološkog sajta "Severe Weather Europe" (SWE), atmosfera prolazi kroz značajnu tranziciju dok se duboka dolina niskog pritiska na visokim nivoima kreće kroz samo srce evropskog kontinenta. Ovaj fenomen donosi neuobičajeno hladne vazdušne mase duboko na jug, što direktno utiče na povećanje potencijala za mrazna jutra, ali i za ekstremne vremenske nepogode. Objavljeno je da se ova hladna masa sudara sa toplim i vlagom ispunjenim vazduhom iznad Mediterana, čime se postavlja scena za višednevni talas opasnog vremena.
Stručnjaci sa ovog sajta ovaj prodor polarne hladnoće nazivaju "Big Chill", upozoravajući da će se najznačajnije temperaturne anomalije sa severa brzo proširiti širom centralne Evrope i Mediterana
"Veliko smrzavanje" okovalo Evropu
Na sajtu SWE se navodi da se nad kontinentom uspostavio veliki sistem niskog pritiska, dok se na severu Atlantika i nad severozapadnom Afrikom gradi greben visokog pritiska. Najznačajnije temperaturne anomalije zahvatiće zapadnu i centralnu Evropu tokom četvrtka, pre nego što se u petak prošire dalje ka jugu i Mediteranu.
Ovakav raspored snaga donosi temperature koje su čak 10 do 15 stepeni niže od uobičajenog proseka za sredinu maja. U nekim regionima dnevni maksimumi neće prelaziti ni 10 stepeni, a najintenzivniji hladni talas očekuje se u subotu ujutru, kada će rizik od mraza biti najveći.
Meteorolozi upozoravaju da su ovi uslovi toliko ekstremni da bi u Alpima moglo pasti i do 50 cm novog snega do sledećeg ponedeljka.
Superćelijske oluje prete Balkanu
Situacija je posebno alarmantna za naš region. Objavljeno je da će se od Italije preko jadranske obale pa sve do zapadnog i centralnog Balkana razviti mešavina nestabilnosti i snažnog smicanja vetra. To stvara idealne uslove za razvoj superćelijskih oluja, razornog grada i lokalnih poplava.
Snažna mlazna struja iznad Mediterana omogućiće organizovanje olujnih sistema koji će se kretati tokom petka i subote.
Prema podacima koji su objavljeni na sajtu SWE, obilne padavine su neizbežne, a lokalno može pasti od 100 do 150 mm kiše, naročito uz planinske lance kao što su Dinaridi i Karpati.
Šta čeka Srbiju od večeras
Meteorolog amater Marko Čubrilo je objavio da iako smo danas uživali u umereno oblačnom i uglavnom suvom danu sa temperaturama od 16 do 23 stepena - idila se završava upravo večeras.
- Sinoptika počinje da se menja krajem dana - ističe Čubrilo, navodeći da sa Alpa stiže novi hladni front.
Ovaj front će, prelazeći preko planinskog masiva, nad Đenevskim zalivom usloviti formiranje sekundarnog ciklona koji će nam u narednim danima doneti "potop".
Od sutra kreće potpuni preokret, a temperatura drastično pada
Prema Čubrilovim rečima, od sutra, petka, pa sve do narednog utorka, ulazimo u period vrlo nestabilnog i relativno svežeg vremena. On posebno skreće pažnju na to da će osveženje biti najvidljivije od drugog dana vikenda.
- Najveća verovatnoća pojave lokalnih nepogoda trenutno stoji za petak popodne i tokom subote - navodi Čubrilo.
Dodaje da će obilnih pljuskova biti tokom celog perioda. Dok će se u petak i subotu živa u termometru još uvek držati na 18 do 23 stepena, u nedelju nas čeka pravi temperaturni šok sa maksimalnim temperaturama od svega 13 do 18 stepeni.
Ko će najgore proći
Čubrilo precizira i koje regije su najugroženije padavinama. Kako on ističe, najmanje kiše bi trebalo da dobije "fenski deo jugozapadne i južne Srbije", dok će severoistok Srbije i dinarsko zaleđe Jadrana biti na udaru najjačih padavina.
Ukoliko se trenutni proračuni ostvare, do kraja sledeće nedelje akumuliraće se ogromne količine vode.
- Do sledećeg vikenda bi se nad većim delom regiona moglo akumulirati od 50 mm do 80 mm taloga - upozorava Čubrilo.
Kada se vraća lepo vreme
Iako će od utorka temperature krenuti u manji, postepeni porast, te bi krajem sledeće nedelje mogle da dostignu 21 do 26 stepeni, pravo letnje otopljenje još uvek nije na vidiku.
Čubrilo naglašava da "trenutno do pred sam kraj meseca nema signala za stabilizaciju ili jače otopljenje".
Napominje da dugoročni modeli oko 27. maja već simuliraju novo moguće osveženje, što znači da ćemo na stabilnije i toplije vreme morati još da sačekamo.
Sličnu procenu daju i stručnjaci sa SWE, koji tek za drugu polovinu naredne nedelje predviđaju postepeni povratak toplijeg vremena sa zapada, koje bi se potom sporo širilo ka istoku kontinenta.