Ovo su dokazi da je broj mrtvih u Iranu viši od 33.000: Tela prevozili u hladnjačama

"JOŠ ČUJEM KRIKE ŽENA I DECE" Ovo su dokazi da je broj mrtvih u Iranu viši od 33.000: Tela prevozili u HLADNJAČAMA za sladoled i meso

10
Protesti u Teheranu 8. januara, Iran
Protesti u Teheranu 8. januara, Iran

Lekari i medicinsko osoblje prenose svedočenja o nasilju, a tvrdnje su podržane vizuelnim dokazima i direktnim izveštajima

Međunarodni pritisak i zabrinutost rastu, s obzirom na političke reakcije Sjedinjenih Američkih Država i Izraela

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Dok se iranska vlada sprema za novi raketni napad Sjedinjenih Država i Izraela, i dalje nije poznat tačan broj ubijenih demonstranata tokom masovnih protesta. Brojke se kreću od 3.000, koliko je priznala vlada u Iranu, preko 6.000, kako tvrde aktivisti, do nezamislivih 33.000 i više, što tvrde lekari, koji takođe navode da su u jednoj od najbrutalnijih noći, 8. januara, zbrinjavali ranjene u krvi do kolena.

Upravo zahvaljujući ispovestima lekara, ali i izveštajima iz mrtvačnica i grobalja širom zemlje, počinju da se otkrivaju razmere nasilja nad Irancima tokom državne represije. Ahmadi, lekar s kojim je britanski list "Gardijan" razgovarao (identitet je zaštićen zbog straha od odmazde), rekao je da "sve javno navedene brojke predstavljaju ozbiljno potcenjivanje".

Budući da je najpre internet isključen za ceo Iran, a sada su prisutni stalni prekidi, postalo je gotovo nemoguće doći do informacija. Ahmadi je zato okupio mrežu od preko 80 medicinskih radnika iz desetina iranskih provincija, kako bi delili zapažanja i podatke, a samim tim i stvorili jasnu sliku nasilja. Prema njihovim procenama, broj mrtvih bi mogao premašiti 30.000.

"Nema sumnje da je Islamska Republika počinila jedno od najvećih masovnih ubistava demonstranata našeg vremena", napisao je na "Iksu" (X) Mahmud Amiri-Mogadam, direktor norveške nevladine organizacije Iran Human Rights.

Ubijene demonstrantkinje u Iranu
Ubijene demonstrantkinje u Iranu

Svedočanstva iz mrtvačnica, grobalja i bolnica širom zemlje otkrivaju koordinisane napore vlasti da prikriju stvarni broj žrtava:

  • tela prevoze u kamionima-hladnjačama za sladoled i meso
  • insistira se da ljudi što pre budu sahranjeni, a organizuju se i masovne sahrane
  • stotine tela očigledno nestaje iz iranske mreže forenzičkih ustanova

- Sa medicinske tačke gledišta, povrede koje smo videli pokazuju brutalnost bez granica - i po obimu i po metodu - istakao je Ahmadi.

Njegov kolega iz Teherana je rekao za britanski list da su na ivici psihičkog sloma.

- Masovno su ubijali ljude. Niko to ne može da zamisli... Video sam samo krv, krv i krv - kaže.

Tela prevozili u kamionima i sahranjivali zajedno

U jednoj mrtvačnici, osoblje je ispričalo da je stiglo nekoliko kamiona prepunih tela, što je premašivalo kapacitete njihove ustanove. Kada su se zaposleni požalili da ne mogu da prime toliki broj tela, vozači su dva kamiona prevezli na drugo mesto. Međutim, radnici nisu uspeli da saznaju gde su tela prevezena, da bi na kraju utvrdili da ih nije primila nijedna velika forenzička ustanova u regionu. Zato su posumnjali da je razlog zapravo masovna sahrana.

Ahmadijeva mreža pronašla je najmanje još sedam kolega iz forenzičkih ustanova u četiri velike provincije koji su prijavili slična iskustva, a postoji i video-snimak na kojem se vidi stotine mrtvih čija su tela poređana na ulici ispred ustanove.

Tvrdnje o masovnim sahranama na velikom groblju u gradu Karadžu, 50 kilometara zapadno od Teherana, potvrdila su i tri svedoka sa kojima je razgovarao "Gardijan". Jedan od njih, Reza, rekao je da su "10. i 11. dovezli stotine tela za koja se tvrdilo da nisu identifikovana". Mnogi od mrtvih, istakao je on, prevoženi su u malim kamionima u kojima se inače prevozi voće i povrće, a njihova tela su bila naslagana jedna preko drugih. Ahmadi i njegove kolege potvrdili su da su tela prevoženja u hladnjačama za sladoled ili meso.

Zaposleni na pomenutom groblju su svedočili da je "naređenje bilo da se ta tela sahrane u masovnim grobnicama", ali da su mnogi odbili u strahu od odmazde.

- Plašim se da to uradim, jer će ljudi na kraju tražiti svoje nestale članove porodice i ubiće i zakopati mene kao odgovorno lice za te masovne grobnice - rekao je on.

Pucali ranjenicima u bolnici u glavu?!

Lekari i osoblje mrtvačnica naglašavaju da vrste povreda na pacijentima i telima ukazuju na namerno, sistematsko ubijanje i sakaćenje demonstranata, a ne na nasumičnu, haotičnu pucnjavu. U nekim slučajevima, ubistva su imala obeležja egzekucija. Medicinski radnici u forenzičkim ustanovama u dva različita iranska grada opisali su da su primili tela sa prostrelnim ranama u glavi - upucani su iz blizine, a koja su prebačena iz bolničkih mrtvačnica dok su još imala katetere ili sonde.

- Ovo je veoma sumnjivo. Po pravilu, medicinski instrumenti se uklanjaju nakon smrti. Njihovo prisustvo sugeriše da su ti ljudi umrli dok su još bili pod aktivnom medicinskom negom - istakao je Ahmadi.

Svedočenja se poklapaju sa fotografijama koje je potvrdila iranska organizacija za proveru činjenica "Factnameh", a koje prikazuju pacijente još na lečenju u bolnici, sa kateterima i medicinskim uređajima još priključenim, koji su pogođeni prostrelnim ranama u glavu.

Čak i dok medicinsko osoblje pokušava da podeli svoja svedočenja i podatke, mnogi se plaše da pravi broj mrtvih možda nikada neće biti poznat, sakriven organizovanim nacionalnim naporom vlasti da prikriju broj žrtava.

"Još čujem krike žena i dece"

Protesti u Iranu počeli su 28. decembra prošle godine na Velikom bazaru u Teheranu zbog pada iranske valute, ali su se ubrzo rasplamsali po celoj zemlji i demonstranti svih generacija počeli su da pozivaju na svrgavanje ajatolaha Alija Hamneija i Islamske Republike.

Do eskalacije je došlo 8. januara posle poziva Reze Pahlavija, izgnanog sina poslednjeg šaha Irana svrgnutog tokom revolucije 1979. Već sutradan, Hamnei je naredio da se demonstracije bez milosti uguše - to je bila prekretnica.

- Snage bezbednosti su došle na motorima i pucale nasumično po ljudima. Naš portir je pogođen u oko. Pucnjava je prestala tek oko jedan sati iza ponoći. Nisam mogao da verujem - ispričao je za francuski "Le Mond" hirurg Hamed (identitet je zaštićen zbog straha od odmazde).

Prema svedočenjima koja je prikupio "Le Mond", kako bi se zamaglila istina, neki lekari upisuju u medicinske kartone: "operacija jetre".

- Još čujem krike žena i dece - rekao je njegov kolega Said.

Iranska vlada se sprema za napad Amerike

Hamed tvrdi da je, kao i većina Iranaca preplavljen, talasom očaja i da je "gore od scena ubistava, depresija koja je usledila" pošto su protesti ugušeni.

- (Američki predsednik) Donald Tramp je obećao da će pomoći Irancima. Demonstranti su očekivali da će ispuniti obećanje. Uzalud. Tramp je izdao Irance - rekao je on.

Protesti u Teheranu 8. januara
Protesti u Teheranu 8. januara

Iako protesta nema, a Tramp se zaista misteriozno povukao, "Gardijan" je juče objavio da se iranska vlada sprema za novi raketni napad Sjedinjenih Država i Izrael nakon što je objavljeno da je udarna grupa nosača aviona USS Abraham Linkoln rasporedila ključna sredstva u regionu. Vojska je u region poslala još borbenih aviona F-15 i F-35, kao i tankere za dopunu gorivom i dodatne sisteme protivvazdušne odbrane.

Smatra se da Vašington ima vatrenu moć, zajedno sa izraelskim avionima, da izvede napad osmišljen da sruši vladu optuženu za brutalno gušenje protesta i ubistvo hiljada, a možda i desetina hiljada, Iranaca.

Sam Tramp je danas izjavio da je razvoj situacije sa Iranom u toku jer je poslao veliku armadu u region, ali da veruje da Teheran zaista želi da postigne dogovor, prenosi Aksios.

(Guardian, Le Monde)

Protesti u Teheranu 8. januara, Iran
Protesti u Teheranu 8. januara, Iran (Foto: SalamPix/ABACA/ Abaca Press / Profimedia)
Ubijene demonstrantkinje u Iranu
Ubijene demonstrantkinje u Iranu (Foto: SalamPix/ABACA/ Abaca Press / Profimedia)
Protesti u Teheranu 8. januara
Protesti u Teheranu 8. januara (Foto: Akasbashi / Sipa Press / Profimedia)
Izdvajamo za vas
Više sa weba
  • Info najnovije

  • Sportal