Pitanja razgraničenja kontinentalnog praga i teritorijalnih voda su ključni sporovi između dve zemlje
Iako su tenzije prisutne, očekuje se dalji razvoj saradnje u područjima od obostrane koristi poput trgovine i transportnih mreža
Grčka i Turska se spremaju da sazovu Savet za saradnju na visokom nivou sredinom februara, a očekuje se da će se sastanak poklopiti sa razgovorima između grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa i predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, uprkos postojećem sukobu u vezi sa Egejskim morem.
Pripreme za Savet su trenutno na vrhu agende Vlade Grčke, objavio je grčki dnevnik "Katimerini" pozivajući se na vladine izvore.
Grčka i Turska se spremaju za pregovore
Osnovan 2010. godine na tursku inicijativu, Savet za saradnju na visokom nivou pruža institucionalni okvir Turskoj i Grčkoj za rešavanje bilateralnih pitanja i unapređenje saradnje na najvišem političkom nivou.
Planirani razgovori dolaze usred uzbune u Atini nakon što je Turska izdala dva dugoročna obaveštenja, kojima se ponavljaju utvrđeni stavovi Ankare o Egejskom moru. Turska je ponovo potvrdila svoje stavove o ovlašćenjima za licenciranje istraživačkih aktivnosti u širokim morskim područjima, kao i o statusu i demilitarizaciji određenih ostrva, ističući svoju odlučnost da brani ono što smatra svojim legitimnim pravima i interesima.
U tom kontekstu, izgledi za brz napredak u dugogodišnjim sporovima ostaju ograničeni, navodi "Katimerini". Grčki ministar spoljnih poslova Jorgos Gerapetritis rekao je da Atina tvrdi da je jedino pitanje o kojem je spremna da razgovara sa Turskom razgraničenje kontinentalnog praga (produženi deo kopna koji se nalazi ispod površine plitkog mora) i ekskluzivne ekonomske zone.
Uprkos tome, održavanje Saveta se smatra učvršćivanjem perioda relativnog mira, uz očekivani napredak saradnje u praktičnim oblastima kao što su trgovina i transport.
Sporna teritorija u Egejskom moru
Tenzije su se poslednjih godina povremeno rasplamsavale između istorijskih rivala Turske i Grčke, koji su i dalje podeljene oko toga gde počinju i završavaju se njihovi kontinentalni pojasi u Egeju, području za koje se veruje da ima značajan energetski potencijal i koje je povezano sa sporovima oko vazdušnog prostora i preleta.
Ranije ovog meseca, Gerapetritis je rekao da Grčka namerava da proširi svoje teritorijalne vode, potencijalno uključujući i delove Egejskog mora, uprkos dugogodišnjim turskim protivljenjima. Grčka je već proširila svoje teritorijalne vode u Jonskom moru sa šest na 12 nautičkih milja nakon sporazuma sa Italijom, a potpisala je i sporazum o pomorskom razgraničenju sa Egiptom u istočnom Mediteranu.
Na pomolu "casus belli"
Atina je izbegavala slične poteze u Egeju, pre svega zbog oštrog protivljenja Ankare. Turski parlament je 1995. godine uveo casus belli, ili povod za rat, ako bi Grčka jednostrano proširila svoje teritorijalne vode više od šest nautičkih milja u Egeju, stav za koji Atina tvrdi da krši međunarodno pomorsko pravo.
Odgovarajući na pitanja u parlamentu, Gerapetritis je rekao da se očekuje dalje proširenje, ali nije precizirao koja pomorska područja bi mogla biti pogođena.
Grčka je u julu otkrila granice dva planirana morska parka u Jonskom i Egejskom moru. Egejski park, koji se prostire na oko 9.500 kvadratnih kilometara oko južnih Kikladskih ostrva, takođe je izazvao primedbe Ankare.
Grčka povlači potez koji ih vodi direktno u rat: Turska bi mogla da objavi "casus belli".
