Grčka je već proširila svoje teritorijalne vode u Jonskom moru nakon sporazuma sa Italijom i Egiptom
Spor Grčke i Turske oko pomorskih zona u Egeju ima strateške, energetske i političke implikacije
Grčka planira da dodatno proširi svoje teritorijalne vode, uključujući i mogućnost proširenja u Egejskom moru, izjavio je u petak ministar spoljnih poslova Jorgos Gerapetritis, uprkos dugogodišnjoj pretnji Turske ratom ukoliko Atina preduzme takav korak.
Dve zemlje su saveznice u NATO-u, ali i istorijski rivali. Iako su poslednjih godina smanjile tenzije, i dalje su u sporu oko toga gde počinju i gde se završavaju njihovi kontinentalni pojasevi u Egeju - oblasti za koju se veruje da poseduje značajan energetski potencijal, kao i važne implikacije po prelete aviona i vazdušni prostor.
Grčka je već proširila svoje teritorijalne vode u Jonskom moru sa šest na 12 nautičkih milja, nakon postizanja sporazuma sa Italijom, a potpisala je i sporazum o razgraničenju pomorskih zona sa Egiptom u istočnom Mediteranu.
Međutim, slične poteze izbegavala je u Egejskom moru, gde se Ankara oštro protivila takvim planovima.
Turci zapretili pre 30 godina
Turski parlament je 1995. godine proglasio "casus belli", odnosno povod za rat, ukoliko bi Grčka jednostrano proširila svoje teritorijalne vode u Egeju preko šest nautičkih milja - stav za koji Atina tvrdi da je u suprotnosti sa međunarodnim pomorskim pravom.
Šta znači "casus belli"?
"Casus belli" je latinski izraz koji u doslovnom prevodu označava događaj koji uzrokuje rat. Međutim, "casus belli" ne opisuje skup okolnosti koje dovode do rata, nego samo poslednji, odlučujuči razlog koji napadačka država koristi kao razlog za svoju objavu rata.
"Kao što postojali raniji sporazumi, tako će postojati i proširenje"
Odgovarajući na pitanja poslanika u parlamentu u petak, Gerapetritis je rekao da se očekuje dalje proširenje.
- Danas se naš suverenitet u Egejskom moru prostire na šest nautičkih milja. Kao što je postojao sporazum sa Egiptom i kao što je postojao sporazum sa Italijom, tako će postojati i proširenje teritorijalnih voda - rekao je on.
Međutim, nije precizirao na koje bi se tačno pomorske oblasti proširenje moglo da se odnosi.
U julu je Grčka načinila još jedan korak, objavivši granice dva planirana morska parka u Jonskom i Egejskom moru. Prema mapama koje je Atina dostavila, egejski park, koji bi obuhvatao oko 9.500 kvadratnih kilometara, u početnoj fazi bi se prostirao oko južnih Kiklada, južnije od Turske. Ta najava izazvala je protivljenje Ankare.
Grčka navodi da je jedino pitanje o kojem je spremna da razgovara sa Turskom razgraničenje pomorskih zona, uključujući kontinentalni pojas i isključivu ekonomsku zonu.
Turska se još uvek nije oglasila ovim povodom.
(Algemeiner)