Tramp u ponedeljak rekao da su imali "pozitivne razgovore" sa Iranom, zbog čega će na pet dana obustaviti sve udare na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu
Krajnje je neizvesno kako će se situacija dalje odvijati, posebno imajući u vidu da je izraelska vojska ubrzo nakon Trampove objave pokrenula novu seriju napada na Teheran
Čitav svet sa strepnjom je iščekivao da noćas tačno u 00.45 istekne iznenadni ultimatum Donalda Trampa Iranu, koji je zapretio da će napasti njihove elektrane ukoliko ne otvore Ormuski moreuz. Ali, isto tako neočekivano, Tramp je sada naizgled odustao od akcije, navodeći da će na nekoliko dana obustaviti sve udare na iransku energetsku infrastrukturu. Situacija je i dalje neizvesna i sukob na Bliskom istoku bi lako mogao ponovo da eskalira, ali se čini da je Tramp potpuno "promenio ploču".
Tramp je promenio smer sukoba tri puta za četiri dana.
Ultimatum, pa smirivanje tenzija i prekid napada
Prvo je petak govorio o “smirivanju rata”, a već narednog dana je, u dramatičnom upozorenju na nalogu Bele kuće na “X”, izdao ultimatum Iranu da otvori Ormuski moreuz za 48 sati ili će “SAD gađati i uništiti razne elektrane, počevši od najveće”. Teheran je već prkosno zapretio odmazdom - navodeći da će “potpuno” zatvoriti kritičan naftni plovni put i gađati energetsku i vodenu infrastrukturu širom Persijskog zaliva, regiona ekstremno zavisnog od desalinizacije morske vode radi dobijanja pijaće - dok je raspoređivanje hiljada američkih vojnika diglo strahove od kopnene invazije i napada na ostrvo Harg, gde je glavni iranski naftni terminal.
Trampov ultimatum od subote trebao je da istekne danas u 00.45 po našem vremenu (23.45 GMT).
A onda je Tramp u ponedeljak rekao da su njegovi zvaničnici imali "pozitivne razgovore" sa Iranom, zbog čega će na pet dana obustaviti sve udare na iranske elektrane i energetsku infrastrukturu.
- Sudeći po tonu ovih dubokih, detaljnih i konstruktivnih razgovora, koji će se nastaviti tokom nedelje, zatražio sam od Ministarstva rata da odloži napade na energetsku infrastrukturu i elektrane na pet dana, što će zaviti od uspeha pregovora i diskusija - naveo je Tramp.
Iran, međutim, tvrdi drugačije. U ponedeljak se Teheran otvoreno narugao američkoj administraciji. Rekli su da je Tramp "odustao" od napada nakon njihovog upozorenja, kao i da "nema nikakvih pregovora između Irana i SAD".
- Trampova izjava je deo napora da se hitno snize cene energenata i kupi vreme za njegove vojne planove - navodi se u saopštenju iranskog ministarstva, prenosi Rojters.
Šta sledi u ratu Irana i Amerike
Krajnje je neizvesno kako će se situacija dalje odvijati, posebno imajući u vidu da je izraelska vojska (IDF) ubrzo nakon Trampove objave o produktivnim razgovorima sa Iranom pokrenula novu seriju napada na Teheran, gađajući infrastrukturne objekte. Unazad se pričalo i o tome kako je Izrael uvukao Ameriku u rat - što je premijer Benjamin Netanjahu negirao.
Nakon Trampovog ultimatuma, Iran je pretio da će “potpuno” zatvoriti Ormuski moreuz i gađati vitalnu infrastrukturu širom Persijskog zaliva.
U slučaju da se Tramp ponovo predomisli i iznenada napadne iranske elektrane, Iran bi mogao da ostvari svoje ranije pretnje.
Četiri Trampove opcije
Konflikt na Bliskom istoku, koji je ugazio u četvrtu nedelju, i dalje bi mogao da se raširi. Tramp i dalje ima pred sobom četiri opcije od kojih, prema “Ekonomistu”, nijedna nije dobra. On bi mogao da:
- Pregovora dalje
- Oustane od rata
- Nastavi rat
- Eskalira rat
Pregovori su do poslednje Trampove objave izgledali kao najmanje verovatna opcija. To je zato što:
- Amerika iznosi maksimalističke zahteve o iranskom raketnom i nuklearnom programu
- Iran ima svoj spisak sa odmazdom i udarima na američke baze u regionu
- Nijedna strana nije delovala raspoloženo za ustupke
Tramp bi sada mogao prosto da okonča rat, proglasi neku pobedu i objavi da su iranske vojne sposobnosti uništene - mornarica potopljena, a fabrike raketa u ruševinama.
Ali, Iran bi i dalje imao oko 400 kg uranijuma obogaćenog na 60% čistoće i kontrolu nad Ormuskim moreuzom, piše “Ekonomist”, dodajući da je obezbeđivanje protoka nafte iz Persijskog zaliva bilo okosnica američke politike na Bliskom istoku skoro pola veka i da bi završiti rat sada značilo napustiti taj princip. Zalivske države bile bi besne i u strahu od beskonačne ucene. Izrael bi takođe bio nezadovoljan.
Amerika bi mogla da, uz Izrael, nastavi sa vazdušnim udarima još nekoliko nedelja. Načelnik izraelske vojske rekao je da će se kampanja nastaviti tokom Pashe, koja se završava 9. aprila.
Režim bi još uvek mogao da dostigne tačku preloma - ili ne. To deluje manje verovatno nakon Trampove nove objave.
Šta ako Tramp ipak eskalira rat
Ipak, Tramp je čuven po nepredvidljivosti, pa bi lako mogao da eskalira i:
- Gađa iranske elektrane;
- Naredi marincima da zauzmu ostrvo Harg, ili tri ostrva sporna između Irana i Emirata koja imaju strateški položaj blizu moreuza
- Pošalje komandose da pokušaju da obezbede iranski obogaćeni uranijum
"Jerusalim post" je pre Trampove objave izvestio, pozivajući se na upućene izvore, da je američka vojska ubrzala raspoređivanje hiljade marinaca i mornaričkog osoblja na Bliski istok i da sledi kopnena invazija na ostrvo Harg.
Ali, eskalacija je puna rizika.
Marinci koji zauzmu iranska ostrva morali bi potom da ih drže pod kontrolom, a verovatno bi se našli pod redovnim napadima dronovima. Upad u iranske nuklearne objekte mogao bi podrazumeva da komandosi danima obezbeđuju neprijateljsku teritoriju.
Napad na Harg mogao bi da dovede do još većih udara na naftna i gasna postrojenja u Zalivu. Iranski napad balističkim raketama na katarsko postrojenje za tečni prirodni gas 18. marta izazvao je veliku štetu - toliko da bi 3% svetske ponude ovog gasa moglo biti van funkcije i do pet godina, prema katarskim zvaničnicima.
Katastrofa po Zaliv
Zalivske države bi se suočile sa velikom opasnošću, nakon iranskih pretnji njihovoj energetskoj infrastrukturi.
Električna energija čini njihove blistave pustinjske gradove pogodnima za život, između ostalog napajanjem postrojenja za desalinizaciju koja obezbeđuju 100% pijaće vode u Bahreinu i Kataru.
Takva postrojenja koriste morsku vodu za više od 80% potreba za pijaćom vodom u UAE a 50% u Saudijskoj Arabiji.
BONUS VIDEO