Artur Bruks, profesor sa Harvarda, identifikovao je četiri ključna izbora koji vode ka sreći i psihološkom blagostanju.
Srećni ljudi nalaze smisao u svom poslu tako što svoj rad vide kao doprinos drugima, a ne samo kao mehaničku obavezu.
Ako je potraga za srećom niz teških pitanja, smernice američkog profesora Artura Bruksa možda nude neke odgovore.
U Americi Bruksa smatraju "profesorom sreće". Pokušavajući da pronađe izlaz iz problema sa kojima se suočavaju veliki delovi stanovništva, Artur Bruks tvrdi da je identifikovao ključne tačke koje su se pokazale presudnim za psihološko blagostanje određenih ljudi.
U jednom od svojih govora, profesor sa Harvarda je rekao da najsrećniji ljudi godinama ponavljaju određene navike, zaključivši da "najsrećniji ljudi rade četiri stvari svakog dana" a onda je i predložio četiri izbora za koje kaže da ih prave ljudi koji su dostigli stanje sreće.
Posao ima više smisla kada ostavlja nešto korisno drugima
Profesor navodi da mnogi ljudi provode veliki deo dana radeći, ali ga završavaju sa osećajem da su postigli nešto beznačajno. On ovu udaljenost povezuje sa transakcionom prirodom koju posao često poprima: "Sve je više mehanički , nemamo osećaj misije."
Ideja nije da se radi više sati, već da se pronađe razlog koji će učiniti dan manje mehaničnim. Štaviše, ova promena obično utiče na način na koji se neko vraća kući i govori o svom poslu.
- To zaista dolazi iz osećaja da uspevaju, stvaraju vrednost i pomažu drugima - naglašava on. Ovakav doživljaj posla javlja se kada neko oseća da njegov trud pomaže drugima, rešava problem ili unapređuje nešto konkretno.
Profesor je dao i primere. Konobar koji zapamti ime gosta, medicinska sestra koja izdvoji nekoliko dodatnih minuta da sasluša pacijenta ili nastavnik koji bolje pripremi čas mogu da primete ovu razliku u odnosu prema svom poslu. Tako posao prestaje da bude samo način za plaćanje računa.
Pravi prijatelji nisu prijatelji sa interneta
Postoje ljudi koji svakodnevno razgovaraju sa mnogima, a ipak se vraćaju kući osećajući se usamljeno. Bruks jasno razlikuje prava prijateljstva od poznanstava koja postoje samo kroz kratke razgovore ili društvene mreže.
U svom govoru žali zbog toga što danas, uprkos većim mogućnostima komunikacije, postoji manje emocionalne povezanosti. Taj nedostatak bliskosti obično se vidi u sitnicama, poput toga da neko prestane da zove ili da osoba nema kome zaista da se obrati kada naiđe problem.
Porodica takođe igra važnu ulogu u ovim svakodnevnim navikama. Bruks objašnjava da su "ljudi češće ulazili u sukobe sa porodicom zbog trivijalnih pitanja, poput politike". Mnoga neslaganja počinju bezazlenim komentarima i završavaju se stvaranjem distance koja traje mesecima. Kada se ti odnosi ohlade, neki ljudi provode još više vremena sami i dodatno smanjuju druženja van posla.
Vera kao oslonac
Bruks uključuje veru među izbore koje prave srećni ljudi, jer mnogi u njoj pronalaze način da organizuju život i provode vreme sa drugima.
Ne misli se samo na religiju u smislu odlaska u crkvu nedeljom, već na osećaj pripadnosti nečemu većem. Ta navika može trajati nekoliko minuta svakog jutra, može biti nedeljni susret ili trenutak tišine na kraju dana.
Kada ove navike oslabe, raste udaljenost među ljudima
Profesor primećuje prekid sa dobrim navikama još od kraja prošlog veka. Rezultat su hladniji odnosi, manje ličnih susreta i dani usmereni gotovo isključivo na proizvodnju i potrošnju.
Neki ljudi slobodno vreme provode ispred ekrana, smanjujući stvarni kontakt sa drugima, što može dovesti čak i do problema sa držanjem tela.
On takođe objašnjava da se "odnos prema poslu promenio". Ova promena se vidi kada neko govori o poslu kao o praznoj obavezi i prestane da oseća ponos zbog onoga što svakodnevno radi. Bruks povezuje sve ove delove u jednu ideju i tvrdi da sreća ne zavisi samo od velikih odluka, već i od malih navika koje se ponavljaju godinama.
Četiri životna izbora
Na kraju, profesor Artur Bruks ističe značaj sledeća četiri životna izbora:
- Održavanje bliskih porodičnih odnosa
- Porodični odnosi su važni kada postoji stvaran kontakt, česti razgovori i podrška u teškim trenucima. Takva bliskost obično sprečava čoveka da postane previše usamljen.
- Pravi prijatelji
- Ne radi se o poznanicima ili kontaktima. Reč je o prijateljstvima zasnovanim na stvarnom poverenju, gde neko može da traži pomoć u bilo kojoj situaciji, govori iskreno ili provodi vreme bez pretvaranja.
- Pronalaženje svrhe u poslu
- Bruks povezuje zadovoljstvo sa idejom da posao pruža nešto korisno drugima.
- Aktivno praktikovanje vere ili duhovnosti
- To podrazumeva posvećivanje vremena veri, duhovnoj rutini ili ličnom prostoru koji pomaže da se unese red u život. To može pružiti stabilnost kada naiđu problemi ili haotični periodi.