Sudbonosne događaje pred početak rata, kao što je ubistvo Franca Ferdinanda, tadašnji srpski mediji ispratili su podrugljivo.
Tek kada su počele da padaju bombe na Beograd i kada je austrougarska vojska prešla Drinu, urednicima srpskih novina pre jednog veka postalo je jasno da je počeo rat.
Ove činjenice će domaćim gledaocima otkriti nova serija „Srpska štampa 1914-1915“, koja se upravo snima u valjevskom Tešnjaru. Ambijent stare čaršije iz turskog doba dočarava scenu u kojoj dečak glasonoša objavljuje najnovije vesti iz tek odštampanih novina, a ljudi u kafani zabrinuto komentarišu novinske naslove, dok drugi, okupljeni oko novinara koji stoji na buretu, slušaju dramatične informacije o objavi rata.
Ova dokumentarno-igrana serija u produkciji RTS-a, u četiri jednosatne epizode po scenariju Aleksandra Gatalice i u režiji Filipa Čolovića, počeće da se prikazuje u junu, a u igranim sekvencama epohu i atmosferu novinarskih redakcija tog vremena dočaravaju glumci: Bojan Žirović, Ivan Bekjarev, Irfan Mensur, Andrej Šepetkovski, Miloš Đorđević, Danijel Sič, Nebojša Milovanović i drugi.
- Među svim filmovima i emisijama koje će obrađivati Prvi svetski rat, ovo je jedina koja to radi iz vizure tadašnje domaće štampe. Sve novine iz tog perioda su sačuvane i zato smo se bavili različitim novinama koje su potpuno različito doživljavale i izveštavale o sudbonosnim događajima. Ubistvo prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu tako većina listova dočekuje s podrugljivim tonom. Austrougarski ultimatum Srbiji potom mnoge novine komentarišu s humorom i cinizmom, a tek one ozbiljnije poput „Politike“ i „Pravde“ tome imaju stroži pristup. Praktično, tek s prvim žrtvama srpska štampa pre jednog veka počinje ozbiljno da se bavi Velikim ratom i u seriji pratimo taj period od godinu dana, budući da 1915. sa okupacijom novine prestaju da izlaze - otkriva za „Blic“ reditelj Čolović.
Glumac Bojan Žirović, koji je u seriji narator, ističe da je scenario Aleksandra Gatalice veoma uzbudljivo istraživanje o tadašnjoj štampi.
- Meni je posebno interesantno bilo da uporedim izveštavanje pre jednog veka sa onim što smo mi preživljavali 90-ih. Iako je sve nagoveštavalo da počinje Veliki rat, tadašnje novine kao da su izbegavale da to priznaju i imaju viziju šta će se dogoditi, što je slično onome uoči bombardovanja 1999. godine - kaže Žirović.