Umro je Veljko Bulajić, jedan od najvećih filmskih reditelja s naših prostora koji je trajno oblikovao jugoslovensku i hrvatsku kinematografiju.
Njegova "Bitka na Neretvi" bila je nominovana za Oskara, a plakat mu je radio Pikaso.
Bogata rediteljska karijera
Rediteljsku karijeru započeo je dvama kratkim filmovima: "Kamen i more" i "Brod lutalica" (1953.). Prvi dugometražni igrani film "Vlak bez voznog reda" (o posleratnim migracijama stanovništva) realizovao je 1959. godine. Delo je nagrađeno s dve Zlatne arene i nagradama Slavica i Jelen u Puli, i Nagradom grada Zagreba. Sledi film Rat (1960.), vizija ratne katastrofe, nagrađen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli. Veliki uspeh Bulajić postiže filmom Uzavreli grad (1961.), o životu u novom industrijskom centru, nagrađenom također Zlatnom arenom u Puli.
Bulajić je autor čiji su filmovi postigli najveći uspeh kod domaćih i stranih gledalaca. "Kozara", "Vlak bez voznog reda", "Atentat u Sarajevu" zajedno s "Bitkom na Neretvi" na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji. Navedena četiri filma prikazivani su u mnogim državama, što su jugoslovenske vlasti podsticale iz političkih i ideoloških razloga. No, njegovi filmovi su donosili i velike zarade.
"Skopje 63", dugometražni dokumentarni film, bio je prikazivan na svim televizijama sveta i svom je autoru doneo prestižnu UNESCO-vu nagradu Kalinga za "vrhunsko ostvarenje na području umetnosti i nauke".
Brojne nagrade i nominacija za Oskara
Veljko Bulajić dobitnik je nagrada Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna Nimfa u Monte Karlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i Nju Deliju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film, nekoliko nagrada publike te još neke druge. Nagrađen je s nekoliko Zlatnih Arena na Filmskom festivalu u Puli za najbolje filmove i najbolju režiju, a američka Akademija za umetnost i nauku nominovala je njegov film "Bitka na Neretvi" za Oskara.
Sukob sa Vrdiljakom
2010. Bulajić je preko medija ušao u konflikt s Antunom Vrdoljakom koji je za potrebe svoj dokumentarno-igrane serije "Tito" koristio njegove snimke Titovih memoara koje je snimao 70-ih godina prošlog veka za Televiziju Zagreb. Vlasnik tih memaoara je HTV, ali je Bulajić tvrdio da polaže autorska prava i da se bez njegova dopuštenja nikome ne može ustupiti korištenje materijala, piše Večernji list.
Nagrada za životno delo
Odlukom Festivala mediteranskih zemalja u Rimu Bulajiću je 2013. dodeljena Nagrada za životno delo, nakon što je u rimskoj Filmskoj palati prikazan njegov film "Libertas" o životu i delu velikog hrvatskog pisca Marina Držića. Nagradu mu je uručio Franco Nero, zvezda njegove "Bitke na Neretvi" iz 1969., filma koji je u Jugoslaviji slavljen kao "jedan od najboljih ratnih filmova svih vremena".