Napravite KOLAČ OD POMORANDŽE, omiljenu poslasticu Alberta Ajnštajna: Sočan je, ukusan i jednostavan za pripremu

  • Čuveni naučnik posebno je voleo kolač od pomorandže, mali hedonistčki ritual na kraju dana
  • Albert Ajnštajn bio je poznat po skromnom, jednostavnom životu i neobičnim navikama

"Stvarnost je samo iluzija, doduše veoma uporna", rekao je Albert Ajnštajn, jedan od najbrilijantnijih umova 20. veka. Sinonim za genija par excellence, koji je formulisao specijalnu i opštu teoriju relativiteta i s njom pokrenuo revoluciju u modernoj fizici, imao je, kao svi veliki vizionari i ostali fenomeni, i neke neobične navike. Voleo je jednostavna jela o kojima nije morao mnogo da razmišlja, jer je čuvao mozak za važnije stvari, a slatka tajna čuvenog naučnika zvala se – kolač od pomorandže.

Kolač od pomorandže, omiljena poslastica Alberta Ajnštajna
Kolač od pomorandže, omiljena poslastica Alberta Ajnštajna Foto: Archive PL / Alamy, shutterstock / Profimedia

Za doručak je, na primer, jeo pržena jaja zaslađena medom. Nešto što vam verovatno nikad ne bi palo na pamet... Ali, Albert Ajnštajn bio je jedinstvena ličnost. U kolektivno sećanje ušao je sa onom čuvenom razbarušenom kosom, nestašnim osmehom i revolucionarnim jednačinama koje su promenile naše razumevanje univerzuma, no, s druge strane često se pominju i neke navike koje potvrđuju da je tanka linija između genija i... običnog čoveka.

Do kraja života držao se svoje rutine: deset sati sna (spavanje je veoma važno za pravilno funkcionisanje mozga), znao je i koliko je bitna fizička aktivnost (svakodnevno je šetao po nekoliko kilometara, jer "hodanje može poboljšati pamćenje i kreativnost"), nije voleo da nosi čarape, opuštao se svirajući violinu (i insistirajući na tome da su "muzika i nauka duboko povezane"), a bio je i strastveni pušač (što se baš i ne može nazvati zdravom navikom, ali svako ima neke svoje slabosti).

Genije se držao jednostavnih gastro formula

Što se tiče drugih hedonističkih obrazaca, hrana nije bila strast kojom je bio opsednut, već nužnost za koju je smatrao da treba da bude jednostavna. Tako je i ishrana slavnog nemačkog naučnika bila prilično skromna, a pored pomenutog doručka izdvaja se i "slatki greh" kojem nije mogao da odoli: kolač od pomorandže.

Spremanje hrane po receptima istorijskih ličnosti ili njihovih kuvara nije samo puko praćenje uputstava, već i ulazak u svakodnevni život velikih ljudi s čijim smo se likom, delom i stvaralaštvom upoznali još u školskoj klupi. Zbog toga je i ova priča poseban izazov i avantura, ne samo kulinarska.

Kako se hranio genije koji je definisao opštu teoriju relativiteta, pomogao razvoju kvantne fizike i dobio Nobelovu nagradu za formulisanje i objašnjenje fotoelektričnog efekta? Kojim bi sitnicama nagrađvao svoj blistavi um u trenucima odmora i dokolice? Da li se držao istih gastro principa kao još jedan genije nad genijima, Nikola Tesla (saznajte kako je izgledala natčovečanska dijeta slavnog čoveka koji je izumeo 20. vek)?

Ravnoteža u svemu, pa i u tanjiru

Iako su njegova dostignuća bila izuzetna, a mnoga su za sva vremena promenila lice nauke i savremenog života, Albert Ajnštajn važio je za skromnog čoveka koji je vodio sasvim običan život. Ništa ekstravagantno. Što bi modni eksperti rekli, tajna vrhunskog stila uvek se krije u jednostavnosti. U onom da je manje – više. Iste filozofije držao se i čuveni naučnik. Zbog toga je nosio obična, ali praktična odela, a priča se vremenom proširila i na prehrambene navike, gde nije bilo mesta za raskošne obroke ili složene večere.

Albert Ajnštajn i Mileva Marić
Albert Ajnštajn i Mileva MarićFoto:ETH-Bibliothek Zürich / Sciencephoto / Profimedia

Više od svega cenio je ravnotežu: nije bio samo briljantni profesor, već je, van svog kabineta za fiziku i univerziteta na kojem je predavao, negovao hobije i uživao u onom što ga čini srećnim. I tu se vraćamo na ishranu, koja be treba da bude neka komplikovana jednačina ili matematički problem koji treba rešiti. Jeo je ono što je bilo dostupno, često ponavljajući obroke kako ne bi zamarao um odgovaranjem na pitanja šta danas za ručak, šta za užinu...

Svestan da ljudski mozak ima ograničen kapacitet, nije želeo da ga maltretira svakodnevnim donošenjem odluka u vezi sa trivijalnim stvarima, već ga je čuvao za one daleko važnije. Ta sposobnost da filtrira nepotrebno pomogla mu je da oslobodi mentalnu energiju za kreativnost i inovacije.

Slatka tajna Alberta Ajnštajna

Ovaj princip mogao bi se primeniti i danas. U svetu preplavljenom informacijama, kada mozak nema dovoljno vremena i prostora da ih sve obradi, a i većina je nepotrebna, Ajnštajnova praksa pojednostavljivanja deluje gotovo revolucionarno. Intuitivno je shvatao da disciplina i fokus ne dolaze od preteranog komplikovanja, već od svođenja života na njegove suštine. Uklanjajući potrebu za donošenjem desetina malih odluka, održavao je svoj um oštrim i spremnim za velike. To je navika koju vredi razmotriti u haosu savremenog života.

Ajnštajnova slatka tajna bio je, kao što smo rekli, kolač od pomorandže (osim jednostavnog pristupa hrani, solidno je dokumentovana i njegova ljubav prema slatkišima). Iako ova poslastica nije bila oličenje gastronomskog izobilja, pružala mu je sve što je voleo: svež ukus citrusa i malu, a sasvim dovoljnu dozu zadovoljstva na kraju dana.

Kolač od pomorandže
Kolač od pomorandžeFoto:Anastasia Panait / shutterstock

Ako i vi želite da u svoju knjigu recepata unesete malo istorije i uživate u kolaču u koji je bio zaljubljen jedan od najvećih umova otkako postoji civilizacija, probajte naš predlog. Sočan, ukusan i lak za pravljenje, kolač od pomorandže nosi delić Ajnštajnove ličnosti u svakom zalogaju.

Recept za kolač od pomorandže

Sastojci:

Za tortu:

  • 190 g univerzalnog brašna
  • 1 ½ kašičice praška za pecivo
  • ¼ kašičice soli
  • 115 g neslanog putera, omekšalog
  • 200 g kristalnog šećera
  • 2 velika jajeta
  • 120 ml svežeg soka od pomorandže
  • Kora dve pomorandže
  • 120 ml punomasnog mleka
  • ekstrakt vanile

Za glazuru:

  • 120 g šećera u prahu
  • 2-3 kašike svežeg soka od pomorandže

Dodatna kora pomorandže, opciono, za ukrašavanje

Priprema:

Zagrejte rernu na 175°C. Podmažite i papirom za pečenje obložite pleh (kalup) za hleb dimenzija 23×13 cm. Pomešajte suve sastojke: brašno, prašak za pecivo i so. Ostavite sa strane. U većoj posudi mutite puter i šećer dok ne postanu lagani i pahuljasti.

Umutite jaja. Dodajte sok i koru od pomorandže, kao i ekstrakt vanile. Sjedinite sve i lagano mešajte. Dobijenu smesu sipajte u pripremljeni kalup za hleb. Pecite 45-55 minuta, ili dok čačkalica umetnuta u sredinu ne izađe čista. Sačekajte da se malo ohladi, pa izvadite iz kalupa i ostavite da se potpuno ohladi na rešetki.

Napravite glazuru. Mutite šećer u prahu sa 2-3 kašike soka od pomorandže dok tekstura na postane glatka. Po potrebi dodajte još šećera ili soka. Prelijte glazuru preko ohlađenog kolača i po želji pospite dodatnom korom. Ostavite da odstoji oko sat vremena, da se dobro stvrdne.

Napomena: za najbolji ukus, koristite sveže ceđeni sok od pomorandže. Kolač je još lepši sledećeg dana, kada se mrvice i glazura potpuno sjedine. Znao je Ajnštajn šta valja!

Pogledajte BONUS VIDEO:

Pridružite se

Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.

Žena.rs
Žena.rs
Google News