Formirane su zajedničke radne grupe sa rumunskim partnerima radi redovne razmene informacija
Srbija planira da ove godine započne izradu prostorno-planske i projektno-tehničke dokumentacije za projekat
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potpisala je danas u Bukureštu sa premijerom i vršiocem dužnosti ministra energetike Ilie Boložanom Memorandum o razumevanju o olakšanju razmene informacija u vezi sa projektom RHE Đerdap 3.
"Srbija ove godine planira da započne izradu prostorno-planske, kao i projektno-tehničke dokumentacije, a već smo uspostavili zajedničke radne grupe sa rumunskim partnerima i nameravamo da obezbedimo redovnu razmenu informacija", rekla je Đedović Handanović posle sastanka sa Boložanom i potpisivanja memoranduma u Vladi Rumunije.
Ona je istakla da Srbijha i Rumunija imaju tradicionalno odlične odnose.
Đerdap 3 postaje najveća "baterija" Evrope
Prema onome što je objavljeno na stranicama EPS-a, čini se da će životna sredine biti zaštićena, jer umesto nove brane na Dunavu, projekat predviđa dve visinske akumulacije, više od 10 kilometara tunela i podzemni hidrotehnički sistem koji bi služio kao najveća „baterija“ elektroenergetskog sistema Srbije.
Drugim rečima za razliku od Đerdapa 1 i 2, Đerdap 3 nije zamišljen kao klasična hidroelektrana sa novom branom na Dunavu.
Sistem bi činile dve gornje akumulacije, Brodica i Pesača, smeštene iznad Dunava na visinama između 380 i 407 metara nadmorske visine.
Upravo izgradnja ovih jezera predstavljala bi jedan od najvećih zemljanih i hidrotehničkih zahvata na projektu.
Sa građevinskog aspekta, najzanimljiviji deo projekta nisu same akumulacije, već mreža podzemnih tunela.
Kako bi izgledala izgradnja najveće reverzibilne hidroelektrane u Srbiji?
Prema originalnom tehničkom rešenju, akumulacija Brodica bila bi povezana sa akumulacijom Pesača tunelom prečnika 4,6 metara i dužine čak 8,1 kilometar. Od Pesače do vodostana vodio bi drugi tunel prečnika sedam metara i dužine oko 1,95 kilometara.
Voda bi se iz gornjih akumulacija spuštala kroz dovodne tunele do turbina smeštenih u podzemnoj elektrani uz samu obalu Dunava, a zatim vraćala u postojeće Đerdapsko jezero.
Istim sistemom voda bi se u obrnutom smeru pumpala nazad u akumulacije kada postoji višak električne energije.
Sve u svemu, jasno je da je reč o jednom od najznačajnijih energetskih projekata ne samo u Srbiji, već Evropi i da vrednost ove investicije od oko 2,60 milijardi evra, koliko sada iznosi, ne bi moglo da se obezbedi iz kase EPS-a.
Koja od američkih kompanija ima u svojoj kasi toliki novac znaće se 25. juna kada bi trebalo da dostave dokumentaciju o zainteresovanosti za ovaj projekat.
Umesto nove brane na Dunavu, projekat predviđa dve visinske akumulacije, više od 10 kilometara tunela i podzemni hidrotehnički sistem koji bi služio kao najveća „baterija“ elektroenergetskog sistema Srbije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je izgradnja reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 od strateškog značaja za energetsku budućnost zemlje.
Nakon što je Ambasada SAD u Srbiji objavila poziv američkim kompanijama da iskažu interesovanje za učešće u projektu reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, tema koja se decenijama povremeno vraća u javnost ponovo je postala vruća, o čemu je "Blic Biznis" pisao.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je izgradnja reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 od strateškog značaja za energetsku budućnost zemlje ocenjujući da je Srbiji taj projekat „potreban kao hleb“ zbog razvoja obnovljivih izvora energije i jačanja energetske sigurnosti.
Reč je o projektu koji se prvi put ozbiljno razmatrao još sedamdesetih godina prošlog veka, a koji bi, ukoliko bude realizovan, mogao da postane najveći energetski objekat izgrađen u Srbiji nakon hidroelektrana Đerdap 1 i Đerdap 2.
Nije nova brana, već ogromna „baterija“
Ono što odmah na početku treba razjasniti jeste da, za razliku od Đerdapa 1 i 2, Đerdap 3 nije zamišljen kao klasična hidroelektrana sa novom branom na Dunavu.
Plan koji su još 1977. radili čuveni Energoprojekt i Institut Jaroslav Černi, predviđa izgradnju reverzibilne hidroelektrane koja bi koristila postojeće Đerdapsko jezero kao akumulaciju. Kada u elektroenergetskom sistemu postoji višak električne energije – npr. noću – voda bi se pumpala iz Dunava u gornja akumulaciona jezera. Kada je potrošnja velika, ista voda bi se vraćala kroz turbine i proizvodila električnu energiju.
(Blic Biznis/Tanjug)