Od Bila Gejtsa do Emanuela Makrona! Kako najmoćniji ljudi na svetu komuniciraju i vrše uticaj: Evo je zaista dominirao u Davosu
Govornici su se fokusirali na međunarodnu saradnju, uticaj veštačke inteligencije i geopolitička pitanja poput carina i teritorijalnih interesa
Eksperti za komunikaciju ukazali su na značaj emotivnog pristupa i sadržajnih priča u liderstvu
Svake godine u januaru najmoćniji ljudi sveta okupljaju se u Davosu kako bi razgovarali o najvažnijim globalnim pitanjima, ali i demonstrirali veštine javne komunikacije i političkog uticaja. Ovogodišnji Svetski ekonomski forum, održan od 19. do 23. januara, pokazao je ko su lideri koji umeju da pošalju snažnu poruku, a ko je ovog puta ostao ispod očekivanja.
Među govornicima i učesnicima panela bili su predsednik SAD Donald Tramp, osnivač Microsofta Bil Gejts i izvršni direktor Nvidije Džensen Huang.
Tema ovogodišnjeg skupa bila je „Duh dijaloga“, u trenutku kada su geopolitička neizvesnost i trgovinske tenzije dominirale globalnim razgovorima.
Grenland, carine i veštačka inteligencija u fokusu
Jedna od ključnih tema bila je Trampova upornost u nameri da SAD preuzmu kontrolu nad Grenlandom, kao i uticaj veštačke inteligencije na tržište rada. Izjave svetskih lidera i direktora emitovane su uživo, a potom sažete u kratke video-klipove i deljene širom sveta, uz trenutne reakcije i kritike.
Stručnjak za liderstvo Rene Karajol, koji je savetovao rukovodioce kompanija sa liste Fortune 500 i FTSE 100, kao i brojne svetske lidere, analizirao je za CNBC ko je ove godine bio najefikasniji govornik u Davosu.
„Dve ključne stvari koje uvek naglašavamo jesu da je nastup važniji od samog sadržaja i da nije presudno šta govorite, već kako to govorite. Ljudi treba da nauče nastup, a ne da pamte reči“, rekao je Karajol.
Makron i Karni ukrali šou
Prema Karajolovoj oceni, predsednik Francuske Emanuel Makron i premijer Kanade Mark Karni održali su „dve prave majstorske lekcije“ iz javnog nastupa, liderstva i uticaja.
Makron je u posebnom obraćanju u utorak oštro odgovorio na, kako je rekao, pritiske i pretnje, nakon što je Tramp ponovo zapretio carinama prema Evropi, uključujući i najave o drastičnim nametima na francusko vino. Francuski predsednik upozorio je na opasnost sveta „bez pravila“ i pozvao na jačanje međunarodne saradnje u uslovima narušavanja međunarodnog prava.
Zbog infekcije oka, Makron je govorio sa plavim pilotskim naočarima, što je, prema Karajolu, njegovom nastupu dalo dodatni vizuelni efekat.
„Delovao je kao Marvel superheroj. Uspravan, samouveren, govorio je bez zadrške i dao Evropi osećaj snage i kičme“, ocenio je Karajol.
Sličnu poruku poslao je i kanadski premijer Mark Karni, ističući da se takozvane srednje sile moraju udružiti kako bi se suprotstavile pritiscima najvećih svetskih ekonomija.
Poruke bez osmeha, ali sa težinom
Karni je u Davosu govorio o tome da velike sile sve češće koriste ekonomsku integraciju kao oružje, kroz carine, finansijsku infrastrukturu i lance snabdevanja. Njegov nastup Karajol opisuje kao smiren, autoritativan i ozbiljan.
„Nije se nijednom nasmejao. Intonacijom i govorom tela slao je poruku ozbiljnosti i odlučnosti. Makrona ćete pamtiti, a Karnija ćete poštovati“, rekao je Karajol.
Tramp ovog puta ispod svog nivoa
Iako važi za snažnog govornika, Tramp je, prema Karajolu, ovog puta održao nepovezan i konfuzan govor.
„Bio je van teme, improvizovao bez jasne poruke. Delovao je iscrpljeno“, ocenio je Karajol, uz napomenu da Tramp u konkurentskom okruženju obično nastupa mnogo bolje, što je, kako kaže, pokazao tokom predsedničke kampanje 2024. godine.
Najbolji lideri pričaju priče
Profesor menadžmenta na Univerzitetu u Teksasu Endru Brodski ističe da se komunikacija političkih lidera razlikuje od nastupa direktora velikih kompanija, jer političari ne moraju da vode računa o ceni akcija.
„Svetski lideri često koriste snažne emocije i upozoravaju na egzistencijalne pretnje, dok bi takav pristup kod tehnoloških direktora mogao da utiče na pad poverenja investitora i zaposlenih“, objašnjava Brodski.
Kao primer dobre komunikacije naveo je izvršnog direktora Microsofta Satju Nadelu, koji je razvoj veštačke inteligencije uporedio sa revolucijom koju su nekada doneli personalni računari, koristeći jednostavne metafore razumljive široj publici.
Slično je postupio i Džensen Huang iz Nvidije, koji je, govoreći o uticaju veštačke inteligencije na zapošljavanje, ispričao priču o radiolozima i novim poslovima koje je AI otvorila, umesto da koristi apstraktne statistike.
Bil Gejts se, prema oceni stručnjaka, izdvojio i zbog načina na koji je tokom panela održavao kontakt očima sa publikom, čime je stvorio utisak direktnog obraćanja i uključivanja publike u razgovor.