Rat na Bliskom istoku i pritisci na snabdevanje naftom povećavaju globalnu energetsku neizvesnost
Međunarodna agencija za energiju upozorava na rekordni pad zaliha nafte, a ruski zvaničnici najavljuju moguću nestašicu do kraja godine
Dok rat na Bliskom istoku ne jenjava, a snabdevanje naftom trpi stalne pritiske, energetska neizvesnost postaje svakodnevica.
Međunarodna agencija za energiju nedavno je upozorila da su globalne zalihe nafte pale rekordnim tempom, naročito tokom marta i aprila. U svetlu ovih događaja, zamenik predsednika ruske vlade Aleksandar Novak najavio je da bi svet mogao da se suoči sa ozbiljnom nestašicom crnog zlata već do kraja godine.
Stručnjaci za "Blic TV" analiziraju da li je strah opravdan i kako se Srbija pozicionira u ovoj globalnoj krizi.
Da li je strah od nestašice preuveličan?
Nekadašnji ministar privrede Hrvatske, Goranko Fižulić, smatra da su najave o totalnoj nestašici ipak donekle preterane. On ističe da se svetsko tržište, uprkos blokadi Ormuskog moreuza, adaptiralo brže nego što se očekivalo.
"Cena nafte se, uprkos vrlo neizvesnom trenutku, kreće oko 95 dolara po barelu, što je znatno niže od pesimističnih prognoza koje su predviđale skok na 120 ili 140 dolara", navodi Fižulić. Prema njegovim rečima, ključni faktori stabilizacije su:
- Povećana proizvodnja u Brazilu, Meksiku i SAD.
- Povratak venecuelanske nafte na tržište.
- Dramatičan pad potrošnje u Kini (za oko 9%), gde je zabeležen "bum" u korišćenju električnih automobila.
Srbija: Pune rezerve i novi pravci snabdevanja
I dok svet brine o globalnim tokovima, Srbija preduzima konkretne korake ka energetskoj sigurnosti. Bivši državni sekretar u Ministarstvu energetike, Stefan Srbljanović, naglašava da građani ne treba da strahuju jer Srbija trenutno ne oseća direktne posledice sukoba.
"Naša skladišta su puna. Od 2021. godine uveli smo obavezne i operativne rezerve sirove nafte koje se redovno dopunjuju", ističe Srbljanović. On objašnjava da je Srbija uspešno sprovela diversifikaciju izvora. Nakon prestanka kupovine ruske nafte zbog sankcija, država se okrenula iračkoj, a trenutno se najveće količine nabavljaju iz Kazahstana.
Sudbina NIS-a i pregovori sa MOL-om
Jedna od ključnih tema za stabilnost domaćeg tržišta su i pregovori o vlasničkom preslagivanju u Naftnoj industriji Srbije (NIS). Iako proces traje duže nego što je javnost očekivala, Fižulić navodi da je reč o poslu vrednom najmanje milijardu evra koji bi mađarski MOL mogao učiniti dominantnom regionalnom kompanijom.
Srbija u ovim pregovorima ima jasne zahteve:
- Rad Rafinerije Pančevo pod punim kapacitetom, jer je ona najmodernija u jugoistočnoj Evropi.
- Podizanje učešća države u vlasništvu, pri čemu nije isključena ni opcija da država otkupi ruski paket akcija ukoliko pregovori sa trećim stranama ne uspeju.
Šta nas čeka na jesen?
Iako se trenutno tržište nafte čini stabilnim, Fižulić upozorava da pravi izazov stiže sa sezonom grejanja.
Cena gasa na evropskim berzama već je znatno viša nego početkom godine, što bi moglo dovesti do toga da domaćinstva na jesen plaćaju znatno skuplje račune nego lane.
Srbija na ovom polju intenzivno radi na izgradnji interkonekcija sa Bugarskom, Severnom Makedonijom i Rumunijom, kao i na novom naftovodu ka Mađarskoj, kako bi se osiguralo više alternativnih pravaca snabdevanja i izbegla zavisnost od samo jednog dobavljača ili rute.