Branje malina plaćeno i do 8.000 dinara dnevno: Voćari ne mogu da nađu radnike

VOĆARI OČAJNI, NUDE 50 EVRA, HRANU I SMEŠTAJ, A RADNIKA NIGDE! Sezona branja borovnica u jeku, a Srbi masovno beže od njive

Maline berači
Maline berači

Ponude za rad uključuju tri obroka i smeštaj, ali domaći radnici i dalje izbegavaju težak fizički rad u voćnjacima

Rad u polju je izuzetno težak i iscrpljujuć, što odvraća domaće radnike, naročito mlađe, koji biraju lakše poslove

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Sezona branja malina i borovnica je u jeku, a voćari širom Srbije se i ove godine suočavaju sa istim, ali sve ozbiljnijim problemom – hroničnim nedostatkom sezonske radne snage. Iako se dnevnice penju i do istorijskih 60 evra po danu, uz obezbeđena tri obroka i smeštaj, domaći radnici masovno zaobilaze malinjake i plantaže, što mnoge proizvođače dovodi do očaja.

.
.

Dnevnice idu u nebesa

Za branje "crvenog" i "plavog" zlata, proizvođači iz Arilja, Ivanjice, Guče i drugih krajeva nude od 4.500 do 7.000, dok neki berači traže čak i 8.000 dinara po danu. Radno vreme obično traje od 10 do 12 sati, uz obavezne pauze.

Ipak, zbog sve češćih situacija da pojedini berači ne ostvaruju optimalne norme, sve više voćara napušta sistem fiksne dnevnice i prelazi na plaćanje po kilogramu ubranog voća. "Ove godine ćemo davati između 100 i 120 dinara za kilogram nabranih malina. Neće biti fiksne dnevnice, jer ne mogu da platim isto nekoga ko mi je danas nabrao 40 kilograma i onoga ko nabere 80", jasan je stav jednog vlasnika malinjaka iz Arilja. Slično važi i za borovnice, gde norma od 40 kilograma dnevno garantuje dobar profit obema stranama, dok se radnik koji ubere samo 15 kilograma smatra potpunim gubitkom za voćara.

Rad u polju je izuzetno fizički, ali i psihički zahtevan posao. Berači svedoče da je telo po 12 sati dnevno spušteno na visinu od 20 do 60 centimetara, što izaziva jake bolove u leđima, a stalna izloženost suncu i visokim temperaturama dodatno iscrpljuje radnike.

.
.

Proizvođači se žale da na oglase uglavnom zovu ljudi koji pitaju samo za visinu zarade, ali ne pokazuju stvarnu želju i spremnost za ovakav rad. Promenila se i struktura domaće radne snage: mladi češće biraju lakše sezonske poslove u trgovini i ugostiteljstvu, dok iskusniji i stariji berači zbog godina sve teže podnose vrućine u voćnjacima. "Čak i prosečan berač bi mogao da dnevno nabere 25 gajbica što nije toliko naporno, ali ljudi koji zaista hoće da rade jednostavno nema", strahuje jedna proizvođačica iz okoline Arilja.

Prijava obavezna donosi benefite beračima

Važno je istaći da svi sezonci od 2019. godine moraju biti prijavljeni na elektronskom portalu za sezonske radnike u poljoprivredi. Prijava radnicima pruža i važne benefite, poput zdravstvenog osiguranja za povrede na radu, te penzijskog i invalidskog osiguranja za svaki dan u kojem su angažovani. Ovakav sistem važi i za inostrane državljane koji u Srbiji imaju prijavljeno boravište i evidentirani su u MUP-u. Takođe, radnici koji primaju socijalnu pomoć, dečji dodatak ili naknadu sa biroa rada, ovakvim prijavljivanjem ne gube pravo na te beneficije.

Maline berači
Maline berači (Foto: Oliver Bunić / Profimedia)
.
. (Foto: Peřina Luděk / ČTK / Profimedia)
.
. (Foto: Snežana Krstić / Ringier)

SP2026 SP2026 Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026

Izdvajamo za vas
Više sa weba