Štednja u dinarima ili evrima - šta je isplativije? Jedan ima 60.000 više na računu, ovo je taktika
Devizne štednje u Srbiji dosegle su visoke nivoe, sa ukupno 15,9 milijardi evra
Inflacija u Srbiji je usporila i u septembru iznosila 2,9%, unutar ciljnog raspona NBS-a
Povodom Svetskog dana štednje, koji se širom sveta obeležava svake godine 31. oktobra, Narodna banka Srbije (NBS) podsetila je da štednja znači odricanje od sadašnje potrošnje radi obezbeđivanja sigurnije budućnosti. Ovaj koncept, ističu u NBS, ukazuje na važnost planiranja, racionalnog upravljanja novcem i finansijske discipline.
„Poslednji dan oktobra, koji se već 101 godinu obeležava kao Svetski dan štednje, uvek je prilika da se podsetimo koliko je važna štednja – kako za pojedinca, tako i za društvo u celini“, navela je NBS.
Rekordan rast dinarske štednje i poverenje u domaću valutu
Uprkos globalnim neizvesnostima, štednja u dinarima i devizama u Srbiji i tokom 2025. godine beleži rast i dostiže rekordne nivoe. Naročito je snažan rast dinarske štednje, što ukazuje na povećano poverenje građana u dinar i domaći finansijski sistem.
Od 2012. godine, kada je počela primena Strategije dinarizacije, štednja stanovništva u domaćoj valuti porasla je više od 11 puta – za 187 milijardi dinara. Samo u tekućoj godini, rast iznosi 14,5 milijardi dinara (7,6%), čime je ukupna dinarska štednja krajem oktobra dostigla 206 milijardi dinara.
Najviše raste štednja po viđenju (7,4 mlrd din), oročena od tri do šest meseci (6,7 mlrd din) i oročena od šest meseci do godinu dana (5 mlrd din), koja je ujedno i najzastupljenija sa udelom od 52,5%.
Prosečan iznos dinarske štednje po partiji iznosi 198.000 dinara, dok bez malih uloga ispod 10.000 dinara (koji čine čak 83% broja partija), prosečan ulog dostiže 1,18 miliona dinara.
Devizna štednja porasla na 15,9 milijardi evra
Paralelno sa dinarskom, i devizna štednja nastavila je rast. Od septembra 2012. godine do septembra 2025. godine, ona je udvostručena – sa 7,9 na 15,9 milijardi evra.
Tokom prvih devet meseci ove godine, devizna štednja porasla je za 492 miliona evra, pre svega zahvaljujući rastu štednje po viđenju, koja čini dve trećine ukupne devizne štednje.
Najveći pad zabeležile su oročene štednje na rokove od jedne do dve godine (−282 miliona evra) i od dve do pet godina (−135 miliona evra).
Prosečan devizni ulog po partiji iznosi više od 4.000 evra, a ako se isključe najmanji depoziti do 500 evra, prosečan iznos štednje raste na gotovo 15.000 evra.
Inflacija usporava, devizne rezerve na rekordnom nivou
Prema podacima NBS, inflacija u septembru iznosi 2,9%, što je unutar ciljnog raspona (3 ± 1,5%). Prosečna inflacija u prvih devet meseci 2025. godine bila je 4,3%.
Kurs dinara prema evru ostao je stabilan, uz preovlađujuće aprecijacione pritiske, a NBS je intervencijama na tržištu kupovinom 430 miliona evra povećala devizne rezerve na 29,1 milijardu evra, što pokriva čak sedam meseci uvoza roba i usluga – dvostruko više od međunarodnih standarda.
Dinarska štednja i dalje isplativija od devizne
Analiza NBS, sprovedena povodom Svetskog dana štednje, potvrdila je da je štednja u dinarima isplativija od one u evrima – i kratkoročno i dugoročno.
Na ulog od 100.000 dinara oročen na godinu dana od 2012. do 2025. godine, štediša bi u dinarima ostvario više od 60.000 dinara (oko 500 evra) veću zaradu nego da je isti iznos oročio u evrima.
Razlozi su: više kamatne stope na dinarsku štednju, neosporavanje kamata, kao i stabilnost dinara.
Štednja u domaćoj valuti bila je isplativija od devizne u čak 99% godišnjih potperioda, a i kod kraćih i dužih rokova (3, 6, 12 i 24 meseca) domaća valuta daje veći prinos.
NBS nastavlja da podstiče štednju i finansijsko obrazovanje
Dinarska štednja je u prethodnih 13 godina višestruko porasla i doprinela povećanju nivoa dinarizacije depozita stanovništva i privrede – sa 18,8% u 2012. na 46,3% u 2025. godini.
Narodna banka Srbije najavila je da će nastaviti da podstiče štednju, stabilnost finansijskog sistema i dinarizaciju, ali i da kroz programe finansijske edukacije promoviše važnost štednje kod svih generacija.
Tokom Svetske nedelje štednje (27–31. oktobar), NBS organizuje niz edukativnih aktivnosti namenjenih deci, mladima i odraslima, sa ciljem jačanja finansijske pismenosti i poverenja u bankarski sistem.
I dalje isplativija štednja u dinarima nego u evrima
Dinarska štednja je u prvoj polovini 2025. godine povećana za 4,5 milijardi dinara (2,4 odsto) i krajem juna je iznosila 195,7 milijardi dinara. Rast je zabeležila i devizna štednja – za 313 miliona evra ili dva odsto.
Kajem jula dinarska štednja je premašila 200 milijardi dinara, a devizna štednja dostigla gotovo 16 milijardi evra, što su najviši iznosi štednje do sada.
Dinarska štednja se približila učešću od 10 odsto ukupne štednje u domaćim bankama, a krajem 2012. to učešće bilo je ispod dva odsto, navela je ranije NBS.
Prema rezultatima polugodišnje analize isplativosti dinarske i devizne štednje, urađene za period od juna 2012. do juna 2025. godine, u proteklih 13 godina bilo je isplativije štedeti u domaćoj valuti, bez obzira na rok oročenja štednje.
Oročavanjem štednje od juna 2012. na godinu dana i njenim reoročavanjem u periodu od 13 godina, prema analizi isplativosti štednje, štediša bi na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u junu 2025. godine, dobio gotovo 58.000 dinara (blizu 500 evra) više od štediše koji bi u tom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa, preračunato po prosečnom kursu dinara prema evru u mesecu oročenja.
ako i dinarska štednja oročena na godinu dana koja nije zanavljana u prethodnih 13 godina u gotovo 99 odsto posmatranih godišnjih potperioda (143 od ukupno 145) bila je isplativija od takve štednje u evrima.
Štediša koji bi od juna 2024. godine štedeo u domaćoj valuti, na uloženih 100.000 dinara, dobio bi u junu 2025. preko 1.800 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio 100.000 dinara u evrima.
Oročavanje dinarske štednje na tri meseca pokazalo se isplativijim od takve štednje u evrima u gotovo 92 odsto potperioda, a oročavanje štednje na dve godine u svim posmatranim potperiodima.