Da ste ovo uradili pre deset godina, danas biste imali ozbiljnu ušteđevinu: Ova valuta danas je "simbol ekonomske otpornosti"
Švajcarska narodna banka je promenila strategiju u korist jačanja franaka kako bi sprečila uvezenu inflaciju
Za građane regiona, uspon franaka doneo je važne pouke o valutnim rizicima i značaju raznovrsne štednje
U deceniji obeleženoj krizama, od pandemije do geopolitičkih potresa, švajcarski franak je potvrdio status apsolutno sigurne luke. Njegov rast u odnosu na evro i dolar dostigao je istorijske nivoe, podsećajući mnoge na valutne rizike, a drugima donoseći značajnu dobit.
Prošlo je više od deset godina od velikog „šoka” kada je Švajcarska narodna banka (SNB) ukinula odbranu kursa, ali švajcarski franak danas je jači nego ikad. Dok se početkom 2016. godine evro menjao za oko 1,09 franaka, u atmosferi oporavka od krize, krajem januara 2026. godine situacija je drastično drugačija. Danas jedan evro vredi tek oko 0,92 franka, što znači da je švajcarska valuta u poslednjoj deceniji nominalno ojačala za impresivnih petnaest do osamnaest procenata. Ovaj tihi, ali postojani rast pretvorio je franak iz valute koja je izazivala dužničke glavobolje u simbol ekonomske otpornosti u svetu pogođenom nestabilnošću. Put od stabilizacije do apsolutne dominacije bio je dug, ali za one koji su verovali u snagu Švajcarske, izuzetno isplativ.
Za građane Hrvatske i regiona, priča o franku ima posebnu težinu. Iako je uvođenjem evra u Hrvatskoj početkom 2023. godine direktna izloženost smanjena, brojevi i dalje govore sami za sebe i služe kao snažan podsetnik. Tokom 2016. godine jedan švajcarski franak vredeo je oko 6,90 kuna. Uoči samog ulaska u evrozonu, krajem 2022. godine, njegova vrednost popela se na više od 7,50 kuna. Da danas Hrvatska i dalje ima svoju valutu, uz trenutni odnos evra i franka i fiksni kurs konverzije, vrednost jednog franka premašila bi neverovatnih 8,20 kuna. Srećom, konverzija kredita sprečila je novu dužničku krizu, ali hipotetički izračun jasno pokazuje koliki je valutni rizik izbegnut i koliku su dobit ostvarili oni koji su svoju ušteđevinu držali upravo u „švajcarcu”.
Uspon franka nije slučajan
Uspon franka nije slučajan, već je posledica savršene oluje globalnih događaja i pametne monetarne politike. Njegov status „sigurne luke” (safe haven) potvrđen je u svakoj velikoj krizi protekle decenije. Tokom pandemije bolesti COVID-19, početka rata u Ukrajini i pojačane političke nestabilnosti u SAD tokom 2025. i 2026. godine, investitori su masovno prebacivali svoj kapital u Švajcarsku, tražeći utočište u njenoj poznatoj ekonomskoj i političkoj stabilnosti. Dodatni vetar u leđa dala je i značajna razlika u stopama inflacije. Dok se evrozona borila sa inflacijom koja je dostizala i dvocifrene brojeve, u Švajcarskoj je ona retko prelazila tri procenta, čime je dugoročno očuvana i ojačana kupovna moć franka.
Ključna prekretnica dogodila se kada je i sama Švajcarska narodna banka promenila svoju strategiju. Godinama je SNB aktivno vodio borbu protiv jačanja sopstvene valute, koristeći masovne intervencije na deviznom tržištu i držeći kamatne stope u negativnom području kako bi franak učinio manje privlačnim. Međutim, od 2022. godine, suočeni sa globalnim rastom cena energenata i hrane, švajcarske monetarne vlasti donele su stratešku odluku. Dozvolile su da franak ojača, prepoznajući da jaka domaća valuta deluje kao štit od „uvezene inflacije”, jer pojeftinjuje uvoz ključnih dobara za švajcarske građane i privredu. Time je franak dobio i zvaničan blagoslov za svoj pohod na nove visine.
Ključne tačke desetogodišnjeg uspona
Hronologija rasta švajcarskog franka ispisana je važnim datumima koji su obeležili njegov put ka vrhu. Nakon perioda stabilizacije posle šoka iz 2015, prvi značajan trenutak dogodio se u julu 2022. godine, kada je franak prvi put probio psihološku granicu pariteta sa evrom i postao vredniji od njega. To je bio signal da se odnos snaga trajno menja. Tokom 2024. i 2025. godine, usred slabljenja dolara i japanskog jena, franak je zacementirao svoju reputaciju kao najpouzdanija valuta na svetu. Vrhunac je dostignut u januaru 2026, kada je zabeležio i desetogodišnji maksimum u odnosu na američki dolar, spustivši se ispod nivoa od 0,77 franaka za jedan dolar.
Dvojaki uticaj na privredu i građane
Ipak, ovako snažan franak ima dve strane medalje. Za švajcarske izvoznike, poput proizvođača satova, mašina i farmaceutskih proizvoda, on predstavlja ogroman izazov jer njihovu robu čini znatno skupljom i manje konkurentnom na globalnom tržištu. Sličan pritisak oseća i turistički sektor. S druge strane, za sve one koji su imali štednju u francima, protekla decenija bila je izuzetno profitabilna. U poređenju sa štednjom u evrima ili nekadašnjim kunama, prinos je bio značajan, potvrđujući da je u nesigurnim vremenima poverenje u stabilnost Švajcarske bilo i više nego opravdano ulaganje.
(Izvor: Poslovni.hr)