Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svetu i odnose više života nego svi oblici maligniteta zajedno. Od posledica kardiovaskularnih bolesti godišnje umire preko 18,6 miliona osoba, a procene su da će taj broj dostići skoro 24 milliona smrtnih slučajeva godišnje do 2030. Situacija se ne razlikuje ni u Srbiji, gde je, prema podacima iz 2020. godine, preko 55.000 ljudi umrlo od posledica kardiovaskularnih bolesti, dok samo od posledica akutnog koronarnog sindroma u našoj zemlji dnevno umre čak 13 ljudi.
Violeta NedeljkovićNovinar-urednik rubrike Zdravlje.
Pišem o zdravstvu, a pored bolnice ne volim ni da prođem. Ali kako to obično biva, sve što te ne ubije, ojača te, pa sada kao da sam medicinu studirala - delim medicinske savete i pišem o bolestima čija imena ne volim ni da izgovorim. A priče o ženama, onim jakim, najjačim, koje tim bolestima izađu na crtu kao lavice, razlog su što još kucam po tastauri. One su moja inspiracija!
Sekcija komentara na ovom tekstu je sada zaključana. Sekcije komentara na svim tekstovima se automatski zaključavaju posle 48 sati od poslednjeg osvežavanja teksta.
Svakoga dana u Srbiji UMRE 13 ljudi od posledica INFARKTA: Kardiovaskularne bolesti odnose više života nego SVI OBLICI MALIGNITETA ZAJEDNO
Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svetu i odnose više života nego svi oblici maligniteta zajedno. Od posledica kardiovaskularnih bolesti godišnje umire preko 18,6 miliona osoba, a procene su da će taj broj dostići skoro 24 milliona smrtnih slučajeva godišnje do 2030. Situacija se ne razlikuje ni u Srbiji, gde je, prema podacima iz 2020. godine, preko 55.000 ljudi umrlo od posledica kardiovaskularnih bolesti, dok samo od posledica akutnog koronarnog sindroma u našoj zemlji dnevno umre čak 13 ljudi.
Sekcija komentara na ovom tekstu je sada zaključana. Sekcije komentara na svim tekstovima se automatski zaključavaju posle 48 sati od poslednjeg osvežavanja teksta.