Čuveni neurolog tvrdi da se ljudi koji LEPO STARE pridržavaju 5 KLJUČNIH NAVIKA: Mozak ostaje vitalan, a starenje se usporava
- Mozak se može menjati i ostati vitalan čak i u starijim godinama, suprotno ranijem verovanju.
- Hipokampus i moždana kora su ključni za kognitivne sposobnosti, a loše navike mogu ih umanjiti, dok ih dobre navike jačaju.
Većina ljudi veruje da se mozak nakon odraslog doba više ne menja, osim u slučaju bolesti ili povreda. Ipak, neurolog dr Majid Fotuhi ističe da savremena istraživanja pokazuju suprotno - mozak ima sposobnost da se menja, prilagođava i ostane vitalan čak i u starijim godinama.
Neurolog objašnjava da su za naše kognitivne sposobnosti posebno važni hipokampus i moždana kora (korteks). Loše životne navike, poput nezdrave ishrane, nedostatka fizičke aktivnosti i hroničnog stresa, mogu značajno smanjiti ove delove mozga. S druge strane, pozitivne promene u načinu života mogu dovesti do njihovog rasta i jačanja. Dr Fotuhi navodi da su kod njegovih pacijenata poboljšanja bila vidljiva već nakon 12 nedelja i toliko su bila izražena da su se mogla uočiti i na snimcima magnetne rezonance.
Prema njegovim rečima, ljudi koji uspevaju da uspore starenje i očuvaju mentalnu vitalnost imaju nekoliko ključnih navika.
Fizička aktivnost
Redovno kretanje ima direktan uticaj na mozak. Fizička aktivnost podstiče rast hipokampusa i stvaranje novih neurona, proces poznat kao neurogeneza. Već nakon nekoliko meseci intenzivnijeg vežbanja mogu se primetiti promene u funkciji i strukturi mozga. Zato je redovno vežbanje jedan od najvažnijih faktora za očuvanje mentalnog zdravlja.
Kvalitetan san
San nije pasivan proces - naprotiv, tokom sna mozak aktivno "čisti" štetne materije. Dr Fotuhi objašnjava da se tokom dubokog sna iz mozga uklanjaju otpadni produkti, uključujući i amiloid, koji se povezuje sa Alchajmerovom bolešću. Ako spavamo manje od šest sati, ovaj proces nije dovoljno efikasan, što može dovesti do upala i smanjenja hipokampusa.
Pravilna ishrana
Ishrana ima ogroman uticaj na zdravlje mozga. Hrana bogata transmastima, šećerima i visoko prerađenim sastojcima podstiče upalne procese u organizmu, što negativno utiče i na mozak. Dr Fotuhi naglašava da "hrana može biti lek", te preporučuje ishranu bogatu voćem, povrćem i mahunarkama, uz dovoljan unos vode i izbegavanje nezdravih namirnica.
Upravljanje stresom
Hronični stres je jedan od najvećih neprijatelja mozga. Ljudi često imaju tendenciju da razmišljaju o najgorim mogućim scenarijima, što dodatno pojačava stres. Dr Fotuhi ističe da je ključno kako reagujemo na stresne situacije - umesto stalnog žaljenja, važno je preuzeti odgovornost i tražiti rešenja. Promena načina razmišljanja može značajno ublažiti negativne posledice stresa, koji ujedno narušava i kvalitet sna.
Aktivno korišćenje mozga
Mozak funkcioniše poput mišića - što ga više koristimo, to je snažniji. Ako prestanemo da učimo i izbegavamo mentalne izazove, dolazi do njegovog slabljenja. Zato je važno stalno ga "trenirati" - učenjem novih veština, rešavanjem problema i izlaskom iz zone komfora. Ovakve aktivnosti podstiču sposobnost mozga da se menja i prilagođava.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.