NAJDUGOVEČNIJI DOKTOR doživeo 104. godinu uz OVAJ NAČIN ISHRANE: "Video sam šta ta hrana radi arterijama i odmah sam je izbacio"
- Kardiolog i kardiohirurg Elsvort Verham promovisao je prirodnu biljnu ishranu kao ključ za dug i zdrav život
- U pedesetim godinama života izbacio je meso iz ishrane, što je imalo pozitivan uticaj na zdravlje njegovih arterija
Dok su mnogi ljudi godinama tragali za skupim terapijama, suplementima i komplikovanim metodama za dug i zdrav život, čuveni kardiohirurg Elsvort Verham odlučio se za potpuno drugačiji pristup. Njegova filozofija bila je jednostavna – promeniti način ishrane, usporiti tempo i osloniti se na prirodne namirnice.
U ranim pedesetim godinama života doneo je odluku koja mu je, kako je kasnije govorio, promenila sudbinu. Izbacio je meso iz svakodnevne ishrane i okrenuo se biljnoj hrani, pasulju, integralnim žitaricama i orašastim plodovima. Upravo ta promena postala je temelj njegove dugovečnosti i izuzetnog zdravlja.
Možda vas zanima
Verham je često isticao da ljudi previše traže složena rešenja, a zanemaruju osnovne stubove zdravog života – pravilnu ishranu, umereno kretanje i pozitivan odnos prema svakodnevici. Smatrao je da se dug život ne gradi lekovima, već navikama.
Jednostavna ishrana kao ključ zdravlja
U poznim godinama života Verham je imao jasno definisan režim ishrane. Jeo je samo dva obroka dnevno. Prvi obrok bio je oko deset sati ujutru, a do tada bi popio nekoliko čaša vode. Najčešće je birao ovsene pahuljice od celog zrna pripremljene na biljnom mleku, uz voće, sok od pomorandže i šaku orašastih plodova.
Ovsene pahuljice nazivao je prirodnim čistačem krvnih sudova, verujući da pomažu u očuvanju elastičnosti arterija i sprečavaju nakupljanje štetnih naslaga.
Drugi, ujedno i poslednji obrok u danu, bio je u kasnim popodnevnim satima. Nazivao ga je ranom večerom, a sastojao se uglavnom od povrća, pasulja i orašastih plodova. Iako nije u potpunosti izbacivao so, rafinisani šećer zamenio je sušenim voćem.Retki izuzeci i saveti pacijentima
Iako se uglavnom držao biljne ishrane, povremeno je pravio izuzetke kada su u pitanju jaja i mlečni proizvodi. Ipak, smatrao je da hrana životinjskog porekla ne donosi korist zdravlju srca.
Tokom karijere često je pokušavao da svojim pacijentima objasni koliko ishrana utiče na stanje krvnih sudova. Govorio im je da prelazak na biljnu ishranu može produžiti život i smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti, ali je priznavao da mnogi nisu bili spremni da promene navike.
Iskustvo sa operacija promenilo mu je pogled na zdravlje
Verham je isticao da mu je upravo posao kardiohirurga pomogao da shvati koliko je ishrana važna. Tokom operacija u zapadnim zemljama primećivao je da su arterije pacijenata često krute i oštećene, prekrivene holesterolskim naslagama i kalcijumom. Većina tih pacijenata imala je ishranu bogatu mesom.
Posebno snažan utisak na njega ostavilo je iskustvo rada u Aziji tokom šezdesetih godina. Tamo je operisao pacijente sa urođenim srčanim manama, ali gotovo da nije sretao slučajeve koronarnih bolesti. Arterije su bile elastične i čiste, što je povezao sa pretežno biljnom ishranom stanovništva.
Po povratku u svoju zemlju, razlika mu je postala još očiglednija. Upravo tada je, kako je govorio, definitivno promenio sopstveni odnos prema hrani, shvativši da ono što svakodnevno jedemo direktno oblikuje zdravlje naših krvnih sudova i dužinu života.
Pogledajte BONUS VIDEO:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.