Ako danas ugledate OVAJ ZNAK, pratiće vas SREĆA DO KRAJA GODINE, a evo kakvo PREDSKAZANJE donose vremenski uslovi: Slavi se GARAVA SREDA, neženje neka obrate pažnju na jedan običaj
- Na ovaj dan se posmatra priroda i tumače znakovi, jer se veruje da vreme tog dana ukazuje na sudbinu cele godine
- Na Svetlu sredu i petak se ne posti, što produžava praznično raspoloženje posle Uskrsa
Prva sreda nakon Uskrsa u našem narodu nosi naziv – Svetla, ili kako je u nekim krajevima zovu, Garava sreda. Mada na prvi pogled običan radni dan, za mnoge je ovaj datum i te kako simboličan, momenat kada se osluškuju signali sa neba, kada se tumače znaci prirode i kada se, prema verovanjima naših predaka, može naslutiti kako će izgledati cela naredna godina.
Ova sreda nosi i jedno važno značenje, u pitanju je prvi dan posle velikog prazničnog predaha kada se narod vraćao svakodnevnim obavezama, ali uz poseban osvrt na prirodu. Naši stari su pažljivo posmatrali vreme ovog dana, jer se verovalo da ono otkriva sudbinu cele godine.
Tmurno nebo na Garavu sredu je loš znak
Ukoliko je nebo oblačno i tmurno, to je loš znak. Govorilo se da će godina do sledećeg Uskrsa biti bude teška, puna oskudice i briga. Ako je nebo vedro, bez oblaka, to je najava obilja, plodnosti i blagostanja.
U užičkom kraju, recimo, ljudi su smatrali da onaj ko danas vidi zvezdu padalicu, može očekivati sreću tokom cele godine. Postojala je i verovanja dublje simbolike, ako vam je neko drag nedavno preminuo, a ugledate zvezdu padalicu, to nije slučajnost, to je znak, jer je ta zvezda, verovalo se, pripadala upravo pokojniku.
Ove srede kao i petka se ne posti, što je još jedan pokazatelj da se praznično raspoloženje produžava i posle samog praznika.
Naši preci su govorili: "Ko zgreši sredom – greh mu ostaje zauvek." I iako danas ovakve izreke doživljavamo više kao deo bogatog narodnog nasleđa, one svedoče o poštovanju koje se nekada gajilo prema određenim danima u nedelji.
Zašto Garava sreda?
Neobičan naziv "Garava sreda" potiče iz starog običaja koji je bio prisutan u Banatu sve do Drugog svetskog rata. Tog dana, neoženjeni momci iz sela formirali bi veselu povorku, uz zvuke svirača, i sa sobom vukli veliki panj. Tokom povorke, žene iz sela su ih dozivale, šaljivo prozivale zbog toga što još nisu stali "na ludi kamen", a zatim ih nagaravile. Lica bi im bila umazana gareži, kao vid ritualne šale i simboličnog označavanja neženja.
Ovaj šaljivi, karnevalski običaj, imao je i dublju poruku, ali je važio i kao podsticaj na brak, zajednicu i osnivanje porodice, što je u tadašnjim sredinama bilo od velike važnosti.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.