MASNA HRANA POSLE POSTA JE ŠOK ZA ORGANIZAM "Posledice mogu da se jave i posle 3 MESECA", nutricionista kaže da je ovo najveća greška tokom praznika, a evo kako da se najzdravije vratite uobičajenoj ishrani
- Veliki post je završen na Uskrs i važno je postepeno vraćati se masnijoj hrani radi zaštite zdravlja
- Nagli prelazak na obilnu i masnu hranu može izazvati šok za organizam sa odloženim posledicama
Završio se juče, na najradosniji hrišćanski praznik Uskrs, Veliki post koji je trajao 48 dana. Mnogi se krajnje neumereno vraćaju masnoj hrani, a za vreme praznika je uobičajeno da većina nas jede daleko više nego što je organizmu potrebno, a telo to oseti. Zato je veoma važno da tokom i nakon prazničnih dana obratimo pažnju na ishranu.
Nakon Uskršnjeg posta treba se postepeno vraćati masnijoj i kaloričnijoj hrani. Svako ko je odmah, posle 48 dana suzdržavanja od takve vrste namirnica, prešao na obilniju ishranu napravio je veliki šok za organizam, a posledice će primetiti tek posle jednog pa i tri meseca.
Mnogi koji poste su i tokom uzdržavanja od masne hrane opterećivali telo jer su "jeli previše uljenih hidrata i šečera", zato je važno da sada ne uzimaju suvo voće bogato šećerima koje su u nedeljama za nama jeli skoro svakodnevno.
Nutriconista Milka Raičević pored umerenosti u ishrani savetuje i fizičku aktivnost, dovoljno sna, najmanje šest sati spavanja i tuširanje neizmenično toplom i hladnom vodom što jača cirkulaciju i imunitet. Naravno, ako vam zdravstevno stanje ne nalaže drugačije.
Kako izbeći prejedanje tokom praznika
A gde su slavlja, tu su i obilne trpeze pa treba imati na umu sledeće savete stručnjaka:
"Najvažnije je da imamo tri oborka i dve užine. Da se uobročimo, kako se kaže, da jedemo na svaka četiri sata. Da više ne jedemo noću, a sve kako bi se organizam odmorio od velikih količina hrane", dodaje nutricionista Milka Raičević koja izdvaja najvažnije smernice postpraznične ishrane:
"Treba da unosimo što više tečnosti, vodu i to vodu sa limunom, đumbirom ili cimetom i čajeve, poput zelenog čaja koji ubrzava metabolizam, kao i hranu bogatu vlaknima koja vezuju toksine i ubrzavaju njihovo izbacivanje iz organizma". A namirnice bogate vlaknima su sočivo, ječam, ovas, jabuke, pomorandže, laneno seme, pasulj krastavci, šargarepa, borovnice, celer.
"Najbolje je da se jede sirovo povrće ili blago termički obrađeno, odnosno grilovano kao i da poslednji obrok bude oko 22 sati kako bi organi za varenje imali 12 sati da se odmore. Preporučujem i zimnicu koja se spremala za ovu sezonu", ističe naša sagovornica.
Ugljene hidrate, belo brašno koje treba da zameni ono integralno i proste šećere koji su se izdašno unositi tokom praznika treba sada izbaciti sa jelovnika.
"Za vreme praznika problem nisu samo velike količine hrane i visokokalorične namirnice nego i hrana bogata nitritima, nitratima, konzervansima i bojama", napominje nutricionista.
Velike količine nezdrave hrane mogu da stvore probleme sa želucem. Posledice prazničnog prejedanja su i osećaj tromosti, pad imuniteta, problemi sa žučnom kesom i jetrom, skok holesterola i triglecirida.
Trik da zavarate glad
Ako vam je teško da se suzdržite od teške hrane, primenite sledeći trik: napravite bombice od izrendane cvekle, ostavite ih u frižideru i jedite po jednu ili dve kada nastana kriza za jelom.
Posle praznika, kako kaže nutricionista, mogu da nas muče i napetost i loša koncentracija. Od pomoći su razna eterična ulja, poput ulja limuna, lavande i cimeta.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.