Hipernatremija je stanje kada nivo natrijuma u krvi prelazi 145 mEq/L zbog nedostatka vode, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema
Bubrezi igraju ključnu ulogu u regulaciji natrijuma i tečnosti, a visoki krvni pritisak i oštećenje bubrega povećavaju rizik od komplikacija
Hipernatremija je kada u krvi ima previše natrijuma, a premalo vode. To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne i nervne komplikacije, ako se ne leči brzo i efikasno.
Natrijum je jedan od telesnih elektrolita, minerala koji nose električno naelektrisanje kada se rastvore u telesnim tečnostima kao što je krv. Važan je za mnoge telesne funkcije - pomaže u regulisanju ravnoteže vode, funkciji nerava i kontrakcija mišića, međutim, kada ga ima previše, neravnoteža može da izazove ozbiljne probleme.
Hipernatremija je češća kod beba i starijih osoba, a verovatnoću povećavaju i određena zdravstvena stanja, kao što su dijbetes i bolesti bubrega.
Ona je čest simptom dehidracije - kada nema dovoljno vode, nivo natrijuma u krvi može da postane previsok.
Koja količina natrijuma u krvi ukazuje na hipernatremiju
Hipernatremija se javlja kada je koncentracija natrijuma u krvi veća od 145 miliekvivalenata po litru (mEq/L).
Normalan nivo je između 136 i 145 miliekvivalenata po litru.
Kod hipernatremije, nivo natrijuma u krvi postaje abnormalno visok kada gubitak vode premaši gubitak natrijuma.
S tim u vezi, hipernatremija podrazumeva dehidraciju, koja može da ima mnogo uzroka - od nedovoljnog unosa tečnosti, preko dijareje, uzimanja diuretika do disfunkcije bubrega.
Ljudi su uglavnom žedni, a ako se hipernatremija pogorša, mogu postati zbunjeni ili imati trzaje mišića i napade.
Uloga bubrega u hipernatremiji
Bubrezi igraju vitalnu ulogu u regulisanju nivoa natrijuma i tečnosti u telu. Oni filtriraju krv, uklanjajući otpadne proizvode i višak supstanci, uključujući natrijum, koji se izlučuje putem urina.
Kada postoji dehidratacija, bubrezi ne samo da manje filtriraju, oni utiču i na hormone koji utiču na krvni pritisak.
Dehidracija može dovesti do smanjenja volumena krvi, što rezultira povećanom koncentracijom natrijuma u krvi.
Kada telo detektuje ovu promenu u volumenu krvi i natrijumu, ono sužava krvne sudove, što privremeno povećava krvni pritisak kako bi se održala cirkulacija.
Posle dijabetesa, visok krvni pritisak je drugi najveći razlog za otkazivanje bubrega. Visok krvni pritisak smanjuje količinu krvi koja teče do bubrega a vremenom, suženi krvni sudovi u bubrezima mogu da se oštete i ne mogu dobro da filtriraju krv.
Simptomi hipernatremije
Fizički simptomi hipernatremije mogu ukazivati na neravnotežu nivoa natrijuma.
Simptomi hipernatremije mogu varirati od blagih do teških i mogu uticati na više telesnih sistema. Među njima su:
- Ekstremna žeđ
- Umor
- Zbunjenost
- Grčevi ili trzanje mišića
- Mučnina
- Nemir
- Letargija
- Razdražljivost ili uznemirenost
- Napadi
- Nesvest ili koma
- Koža koja je mekana ili baršunasta zbog gubitka vode
- Nizak krvni pritisak - hipotenzija
- Ubrzan rad srca
- Jaki refleksi.
Uzrok hipernatremije
Nekoliko faktora može dovesti do razvoja hipernatremije:
- Dehidracija - nedovoljan unos vode ili prekomerni gubitak vode znojem, povraćanjem ili dijarejom može dovesti do koncentracije natrijuma u krvi.
- Prekomerni unos natrijuma - konzumiranje velikih količina natrijuma putem ishrane ili određenih lekova može doprineti hipernatremiji.
- Hormonski disbalans - poremećaji poput dijabetes insipidusa, koji utiču na sposobnost tela da zadrži vodu, mogu dovesti do povišenog nivoa natrijuma.
Faktori rizika za hipernatremiju
Bilo koje stanje ili okolnost koja uzrokuje gubitak vode bez gubitka natrijuma može povećati rizik od hipernatremije.
- Gastroenteritis
- Povraćanje
- Prekomerno znojenje od vežbanja, groznice ili vrućine
- Problemi sa bubrezima
- Hiperglikemija
- Smanjena reakcija na žeđ.
U retkim slučajevima, dojene bebe mogu dobiti hipernatremiju jer ne piju dovoljno tečnosti, piše WebMD.
Kako dolazi do hipernatremije
Kada dođe do promene u ravnoteži natrijuma i vode, telo to oseća i oslobađa se više ili manje natrijuma iz urinarnog trakta kako bi se vratilo na normalan nivo. Ako količina natrijuma u krvi postane previsoka, to će podstaći žeđ i da se pije više.
Telo oslobađa i hormone - aldosteron i antidiuretički hormon (ADH). Oni uzrokuju da bubrezi zadržavaju više vode. Kada se ne pije dovoljno vode urin izgleda tamnije i koncentrovanije. Telo, inače, prirodno izbacuje višak natrijuma i manje vode kako bi održalo nivo u normalnom opsegu.
Dijagnoza i lečenje hipernatremije
Hipernatremija se dijagnostikuje putem analize krvi. Ponekad se mogu koristiti i analize urina.
Lečenje ima za cilj da obnovi normalnu ravnotežu tečnosti i natrijuma u vašem telu.
Lečenje hipernatremije zavisi od uzroka visokog nivoa soli. Obično je najbolje obnoviti ravnotežu natrijuma uzimanjem tečnosti.
Ako je hipernatremija više nego blaga, lekar može nadoknaditi tečnost u telu pomoću intravenozne infuzije. Ovo će direktno snabdevati tečnostima krvotok, uravnotežujući količinu natrijuma u vašoj krvi.
U većini slučajeva, hipernatremija se može popraviti. Ali je važno da se nivo natrijuma ne smanjuje prebrzo.
Komplikacije hipernatremije
Jedna od najtežih komplikacija hipernatremije je pucanje krvnog suda u mozgu, koje može izazvati trajno oštećenje mozga ili smrt.
Kako sprečiti hipernatremiju
Najlakši način da se spreči hipernatremija jeste da se pije dovoljno vode i unosi razumna količina soli. Ali, obično se dobija samo ako se jede previše slanih grickalica ili druga hrana sa visokim sadržajem natrijuma.
Prosečna odrasla osoba treba da pije četiri do šest čaša vode svakog dana. Ko uzima određene lekove, veoma je aktivan ili živite u vrućoj klimi ili na velikoj nadmorskoj visini, trebalo bi da pije i više.
Američko udruženje za srce (AHA) ne preporučuje više od 2.300 miligrama natrijuma dnevno a idealno je manje od 1.500 miligrama, posebno kod osoba sa visokim krvnim pritiskom.