EU je usvojila novi paket sankcija protiv Rusije, usmeren na vojno-industrijski kompleks, 'flotu iz senke' i mreže povezane sa hibridnim operacijama
Ukrajina i Moldavija otvorile su prva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, što predstavlja važan korak ka budućem članstvu
Ukrajina i Moldavija načinile su značajan korak ka članstvu u Evropskoj uniji otvaranjem prvih pregovaračkih poglavlja, dok EU nastavlja razgovore o novim oblicima finansijske i vojne pomoći Kijevu, izjavila je danas visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas.
Kalas je ocenila da otvaranje prvog klastera pristupnih pregovora predstavlja važnu prekretnicu za obe zemlje.
- Ukrajina i Moldavija sprovele su teške reforme u izuzetno složenim okolnostima. Njihova budućnost je u Evropskoj uniji - rekla je ona, navodi se u saopštenju Evropske službe za spoljne poslove (EEAS).
Prema njenim rečima, članstvo dve zemlje doprineće i jačanju same Evropske unije.
Kalas je istakla i da Rusija nema pravo da odlučuje o budućnosti Ukrajine.
- Ne mislim da Rusija treba da ima bilo kakvu reč kada je reč o budućnosti drugih država. Bilo bi korisnije da se pozabavi sopstvenim ekonomskim i društvenim problemima - rekla je.
Govoreći o Evropskom mirovnom fondu (EPF), iz kojeg se finansira vojna pomoć Ukrajini, Kalas je navela da je predstavljen kompromisni predlog nakon gotovo tri godine blokade.
- U obzir smo uzeli prvobitnu ideju o podeli tereta među državama članicama, ali i činjenicu da Ukrajina ima hitne potrebe - rekla je.
Ona je dodala da tokom današnjih razgovora nije postignut politički dogovor, ali da očekuje napredak u narednim nedeljama.
- Insistirala sam da politički sporazum bude postignut pre početka letnje pauze u evropskim institucijama - zaključila je šefica evropske diplomatije.
EU usvojila nove sankcije prema Rusiji
Evropska unija usvojila je novi paket sankcija protiv Rusije usmeren na njen vojno-industrijski kompleks, takozvanu flotu iz senke i mreže povezane sa hibridnim operacijama, dok istovremeno ubrzava rad na 21. paketu restriktivnih mera, izjavila je danas visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas.
Kalas je nakon sastanka Saveta za spoljne poslove EU ocenila da najnoviji ruski napadi na Ukrajinu pokazuju da Moskva nema nameru da okonča rat.
- Tokom noći ponovo smo videli veoma teške ruske napade na Ukrajinu. U njima su stradali civili, a oštećena je i istorijska katedrala u Kijevu, što predstavlja direktan napad na hiljadugodišnje kulturno nasleđe Ukrajine - rekla je Kalas, navodi se u saopštenju Evropske službe za spoljne poslove (EEAS).
Ona je ocenila da ruski napadi na verske i kulturne objekte istovremeno pokazuju neosnovanost tvrdnji Moskve da deluje kao zaštitnik hrišćanskih vrednosti.
Prema njenim rečima, ministri spoljnih poslova država članica Unije saglasili su se da je potrebno nastaviti podršku Ukrajini i povećavati pritisak na Rusiju.
Kalas je rekla da novi paket sankcija pogađa ključne delove ruske ratne mašinerije, uključujući vojnu industriju, mrežu tankera koji se koriste za zaobilaženje međunarodnih ograničenja i strukture povezane sa hibridnim delovanjem Moskve.
Istovremeno su uvedene nove sankcije pojedincima i organizacijama koje EU smatra odgovornim za pokušaje destabilizacije Moldavije.
"To nije samo pitanje rata u Ukrajini već i naše bezbednosti"
Govoreći o pripremi 21. paketa sankcija, Kalas je istakla da je među ministrima postojala jasna saglasnost da se rad na novim merama ubrza.
Svaka nova mera dodatno smanjuje manevarski prostor Rusije. Sankcije su do sada rusku ekonomiju koštale između jednog i 1,3 biliona evra. To je novac koji nije mogao da bude iskorišćen za vođenje rata protiv Ukrajine", rekla je.
Kalas je pozvala i na veću međunarodnu izolaciju Rusije, ocenivši da evropske zemlje ne bi trebalo da pružaju prostor umetnicima i sportistima koji podržavaju rat Kremlja.
Odgovarajući na pitanje o mogućoj zabrani ulaska u šengenski prostor ruskim veteranima koji su učestvovali u ratu protiv Ukrajine, Kalas je podržala predlog Evropske komisije.
- To nije samo pitanje rata u Ukrajini već i naše bezbednosti. Ljudi koji su učestvovali u borbenim dejstvima mogli bi da predstavljaju bezbednosni problem za evropske države - zaključila je Kalas.
(Tanjug)