Astronauti su tokom misije snimali površinu Meseca i testirali sisteme broda, a ključnu ulogu imala je Mreža dubokog svemira.
Povratak kapsule Orion u Zemljinu atmosferu je kritična faza zbog ekstremnih temperatura i ispitivanja ponašanja toplotnog štita.
Misija Artemis II se vraća na Zemlju, nakon što su četiri astronauta putovala oko tamne strane Meseca, stigavši najdalje u svemir od svih ljudi do sada.
NASA je objavila spektakularne slike sa misije Artemis II, koje otkrivaju nevidljivu stranu Meseca i pružaju jedinstven pogled na Zemlju. Ove fotografije, snimljene iz svemirskog broda Orion, beleže istorijske trenutke i pomeraju granice ljudskog istraživanja svemira.
Jedna od dve fotografije prikazuje Zemlju kako nestaje iza horizonta Meseca, što je zabeležila letelica Orion sa udaljene strane našeg prirodnog satelita.
Prekinute veze sa Zemljom
Ovo je prva fotografija planete Zemlje iz ove konkretne perspektive, nudeći drugačiju sliku o položaju čovečanstva u svemiru. Druga fotografija beleži trenutak potpunog pomračenja, posmatranog iz lunarne orbite 6. aprila 2026. godine, u trenutku kada Mesec u potpunosti prekriva Sunce.
Misija Artemis II, sa posadom koju čine Rid Vajzmen, Viktor Glover, Kristina Kok i Džeremi Hansen, predstavlja prvi let sa posadom izvan Zemljine orbite još od 1972. godine, kada je realizovana misija Apolo 17. Letelica Orion se sada kreće putanjom „slobodnog povratka“, oslanjajući se na gravitaciju Meseca za povratak na Zemlju, bez potrebe za dodatnim pogonom.
Komandant misije Artemis II, Rid Vajzman, izjavio je:
"Ova misija je omogućila jedinstvena ljudska iskustva i bila je rezultat izuzetne saradnje naučnog tima NASA. Priprema je bila temeljna, a uspeh je postignut zahvaljujući zajedničkom trudu svih uključenih. Zahvalni smo na prilici da budemo deo ovako važnog trenutka u istoriji istraživanja Svemira".
Oboren istorijski rekord
Svemirski brod Orion lansiran je raketom Space Launch System, a posada je sprovela niz testova, uključujući ručnu navigaciju i procenu sistema broda.
Tokom misije bilo je vremenskih perioda bez ikakve komunikacije sa Zemljom, naročito kada se letelica nalazila na tamnoj strani Meseca, dok je za njeno praćenje bila od ključnog značaja Mreža dubokog svemira (Deep Space Network), koja locira letelice van dometa GPS.
Ova misija je oborila rekord u udaljenosti koju je čovek ikada prešao u svemiru, nadmašivši prethodni rekord za više od 4.000 milja i dostigavši udaljenost od oko 252.756 milja od Zemlje.
Astronauti su tokom leta detaljno snimali površinu Meseca, opisujući kratere i geološke formacije koje mogu pomoći u planiranju budućih misija sletanja.
Povratak kući najveći izazov
Komandant misije, Rid Vajzmen, zahvalio je naučnom timu NASA-e ističući da je ovaj ogroman uspeh postignut isključivo zahvaljujući saradnji i zajedničkom trudu svih učesnika.
Konačna i izuzetno kritična faza misije je ponovni ulazak u Zemljinu atmosferu. Kapsula Orion će pri ulasku razviti brzinu čak 30 puta veću od brzine zvuka, što će prouzrokovati ekstremne temperature od preko 2.700 stepeni Celzijusa na njenoj spoljašnjosti.
Zbog toga je ponašanje toplotnog štita osnovni predmet proučavanja, s obzirom na to da su tokom prethodne, bespilotne misije na njemu primećena oštećenja.
Misija Artemis II ne samo da je pomerila granice istraživanja, već je i podsetila čovečanstvo na našu poziciju u Univerzumu – mali plavi svet u beskrajnom prostranstvu.