Biljana Đorđević kaže da je svima jasno da SNS beži od izbora
Kako kaže, ne vidi nijednu perspektivniju partiju od ZLF-a
Najjači utisak iz 2025. godine je to što se neverovatna energija ljudi, solidarnost, spremnost da se sopstveni interesi podrede većoj opštedruštvenoj stvari - posebno u sektoru obrazovanja kod nastavnika u školama - koja je iznedrila novu društvenu moć nije politički institucionalizovala i što ćemo na to još morati da čekamo, kaže Biljana Đorđević, narodna poslanica i kopredsednica Zeleno-levog fronta za “Blic”
Ističe da je to moglo da se desi “kroz koordinisani pritisak čitavog antirežimskog fronta za prelaznu vladu onda kada je vlada pala ili kroz pravovremeni zahtev za izborima opet onda kada je vlada pala, odnosno kada je pritisak bio najjači - 15. marta”.
- Nažalost, nije bilo spremno da se dogodi i onda je stigao zahtev studentskog pokreta za raspisivanjem izbora bez koordinisanog antirežimskog fronta, što je za posledicu imalo razvlačenje tokom druge polovine godine koju su obeležili povećana represija režima, otpuštanje ljudi i nagrađivanje naprednjačkih lojalista, sa ciljem umaranja građana i sejanja razdora u antirežimskom frontu. Odlično je što je studentski pokret počeo da se bavi političkim organizacionim radom u pripremi za izbore poput kampanje "od vrata do vrata" i prikupljanja kontakata u akciji od 28. decembra. ZLF, i ranije "Ne davimo Beograd", je recimo često bio kritikovan zbog kampanje "od vrata do vrata" upravo od opozicionih birača jer im je to isuviše ličilo na SNS - iako je to tipični politički metod rada svuda u svetu i dobro je da ga studenti popularizuju - naravno bez zloupotrebe podataka kojom se služe naprednjaci.
"Svima je jasno da SNS beži od izbora"
Ušli smo u izbornu godinu. Kada očekujete izbore?
Svima je sada jasno da SNS beži od izbora, ali da Vučić mora povremeno da kaže da će izbora biti da bi ublažio tu blamažu pred svojim biračima što ne sme da ih raspiše. Prema svemu što vidimo, od generalne potrebe da preguraju EXPO i da od toga pokušaju da stvore pobedu, do krize sa NIS-om za koju ne nude nikakvo rešenje, i fijaska na međunarodnom planu, od skandala sa korupcijom u vezi sa Generalštabom i otkazivanjem učešća Kušnerove kompanije u ovom urušavanju kulturnog nasleđa do bežanja od odgovornosti za stagnaciju i nazadovanje u procesu evropskih integracija, meni je realnije da budu krajem sledeće godine, a možda i u proleće 2027. godine. Naprednjaci se kockaju jer su izgubili legitimitet a nemaju baš šta da ponude građanima.
Pet opozicionih stranaka, među kojima i ZLF, postiglo je dogovor o koordinaciji aktivnosti prema Evropskoj uniji. O kakvim aktivnostima je reč?
Neposredni povod je koordinacija aktivnosti vezanih za dolazak fact-finding misije Evropskog parlamenta krajem januara 2026. godine. Ove partije su i ranije sarađivale, posebno na nivou saradnje naših međunarodnih sekretara, što se videlo i u organizaciji događaja poput septembarskog okruglog stola u Evropskom parlamentu koji je prethodio usvajanju nikad strožije rezolucije o polarizaciji i sve većoj represiji u Srbiji. Suština je da nas u evropskim institucijama ne predstavlja isključivo SNS zbog koje Srbija nazaduje jer režim, između ostalog, unutar zemlje vrši represiju nad građanima i sprovodi antievropsku propagandu, kao i da se EU stavi na stranu građana Srbije a ne režima i tako povrati svoj kredibilitet među građanima. Najzad, važno je da se iskoristi ovaj trenutak u kojem postoji prostor za proširenje EU - Crna Gora zatvara poglavlja i hita ka članstvu, što bi mogla i Srbija kada bi smenila vlast i uredila svoje dvorište.
"Svima važno da za naredne izbore izađemo sa najboljom strategijom"
Da li postizanje dogovora oko EU vodi i u neke druge dogovore? Da li u te četiri stranke - SSP, NPS, PSG, SRCE- vidite potencijalne partnere za zajednički nastup na izborima?
To ostaje da se vidi, ali konkretno ovo nije taj dogovor. Kao što znate ZLF i PSG su nedavno potpisali sporazum o strateškom partnerstvu kao nečem što je šire od izborne koalicije, a i sa ostalim strankama sarađujemo u parlamentu.
Da li već postoje neke ideje po pitanju koalicija?
Verujem da nam je svima važno da za naredne izbore dođemo do najbolje strategije za održivu pobedu nad kriminalnom naprednjačkom hobotnicom. To je razlog zašto je važno i kada će biti izbori i sa kojom platformom na njih ide studentski pokret kako bi se omogućio izbor za sve birače u antirežimskom frontu ukoliko im studentski pokret ne nudi ono što im je potrebno.
"Teško mi je da zamislim listić sa dve liste"
Kako danas vidite izborni listić? Da li mislite da će biti dve liste, tri? Ili će biti više i studentskih i opozicionih listi?
Teško mi je da zamislim listić sa dve liste i zbog manjinskih partija, a i zbog toga što je SNS uvek pravio svoje satelite kako zbog kreiranja lažnog pluralizma tako i zbog izbornih kalkulacija u izbornim komisijama i biračkim odborima, i zbog toga što su neke partije desnice već najavile izlazak na izbore. Očekivano bi bilo da SNS ima i listu “studenata koji žele da uče” a možda smisle i neku novu mahinaciju. Zbog toga antirežimski front jednako treba da pravi svoju strategiju i zbog toga je ZLF toliko prizivao koordinaciju. Više ideološki jasno diferenciranih opozicionih lista znači ne samo da svako može da glasa za svoj izbor već i više članova biračkih odbora što u situaciji u kojoj nemamo slobodne i poštene izbore dosta znači za kontrolu izbora odnosno osiguranje pobede.
Da li imate kandidata za predsedničke izbore?
Imamo smo iskustvo sa prošlih predsedničkih izbora, u narednoj godini ćemo odlučiti o tome na našim organima, a svakako već razgovaramo na tu temu.
"Ne vidim nijednu progresivniju političku partiju od ZLF"
Dvoje članova PSG napustilo je taj pokret zbog različitih pogleda na to kako treba politički delovati u aktuelnom političkom trenutku. Da li u Zeleno - levom frontu ima različitih pogleda?
Naravno da u ZLF ima različitih pogleda - u svakoj demokratskoj organizaciji bi moralo da ima različitih pogleda, a nedemokratski bi bilo ako to ne sme da se izrazi. Važnije je pitanje da li članovi mogu da prihvate da budu u manjini i da poštuju zajedničke odluke kad ostanu u manjini i trude se da sledeći put obezbede većinu - to je test demokratije i njihove posvećenosti zajedničkim ciljevima organizacije. Sve velike odluke smo doneli nakon dugotrajnih konsultacija i zato su bile zaista zajedničke, bez osećaja da nam ih je neko nametnuo iako neprijateljsko političko okruženje svakako sužava mogućnosti. ZLF je organizacija u kojoj smo svi, pa i mi kao kopredsednici, nekad ostajali u manjini a da javnost nije nikad otkrila ko se na unutarstranačkim organima zalagao za drugačiju odluku jer smo je onda svi sprovodili. Iako kao mlada partija imamo dosta prostora za unapređenje, ne vidim nijednu progresivniju političku partiju od ZLF, što programski jer smo jedina partija zelene levice što strukturalno jer imamo kopredsednički model na svim nivoima zbog posvećenosti rodnoj ravnopravnosti. Dok god ima ljudi koji tako misle, ZLF će igrati svoju ulogu u političkom životu Srbije.
"Baš ništa što se uobičajeno zamera opoziciji ne važi za ZLF"
Poslednjih nedelja čini se da je opozicija na udaru sa svih strana. Trpite često jače kritike i od onih na račun vlasti. Kako to objašnjavate?
Nažalost, strategija režima da satanizuje svoje političke protivnike i obesmisli opoziciono političko delovanje došla je i do birača koji su protiv režima ali im je režim podvalio da im je opozicija najveći problem, kao da je ona na vlasti 13 godina i kao da svi politički akteri uopšte postoje 13 godina, i da su u opoziciji svi isti. Osnovni cilj toga je da se spreči koordinacija antirežimskog fronta. Meni kao nekome ko je investirao dosta svog vremena u to da zajedno sa drugima gradi potpuno drugačiju političku organizaciju ovo izuzetno smeta jer baš ništa što se uobičajeno zamera opoziciji ne važi za ZLF: nismo nikad bili na vlasti, nemamo nikakve korupcionaške afere, nismo se nikad cepali, kod nas nema preletača, niko od nas nije prešao da igra za tim vlasti. Da, imamo principijelne stavove i ne ćutimo o njima kad je oportuno, i zbog toga mogu samo da nas lažno optužuju. A za to za šta su nas optuživali i ranije i sada danas jednako optužuju i studentski pokret. Tako da to što dolazi od vlasti nisu kritike već targetiranja, napadi, laži, kako ne bismo bili legitimni politički protivnici. Nedemokratsko i neprijateljsko okruženje onemogućava uslove za demokratiju, i svi mi kao građani koji se socijalizuju u autoritarnim strukturama manje ili više smo u riziku da poprimimo autoritarne osobine što smo duže deo ovog režima, i zbog propagande i širenja laži ostajemo bez veština da razlikujemo napad od konstruktivne kritike, netolerantni smo i reprodukujemo vladajuće obrasce ponašanja, čak i kada smo protiv režima. Tako da je smena autoritarnog režima tek prvi korak, znatno dugoročniji zadatak je transformacija autoritarnog društva i njegovih članova.
"Nacionalizacija NIS-a nije konfiskacija"
Kako komentarišete dešavanja u vezi sa NIS-om? Šta bi po vašem mišljenju bilo rešenje?
ZLF je još u januaru 2025. godine izašao sa predlogom o nacionalizaciji kada je postalo jasno da je samo pitanje trenutka kada će SAD uvesti sankcije NIS-u ukoliko Rusi ne izađu iz vlasništva. Pored toga, ZLF je smatrao da Srbija mora da povrati vlasništvo nad strateški važnom kompanijom kakva je NIS. Ovo je javni resurs i treba da služi u javnom interesu, a ne da bude moneta za kupovinu inostrane podrške kako bi se opstalo na vlasti.
Predlog o nacionalizaciji se preispituje sa stanovišta SNS kadrova koji bi, kao i većinu javnih preduzeća, i NIS vodili katastrofalno. Ali moramo da mislimo izvan SNS i toga da ćemo ih jednom smeniti, a da su država i njeni građani pa i njihova dobra nešto trajnije što za buduće generacije treba da sačuvamo. Takođe, nacionalizacija nije konfiskacija što je važno da istaknem jer SNS manipuliše navodnim poštovanjem prava na imovinu - a upravo je Evropski sud za ljudska prava nedavno presudio da je savamalska oligarhija u koju je SNS pretvorio Srbiju povredila pravo na imovinu kompanije Iskra čiji su objekti srušeni radi izgradnje projekta Beograd na vodi, što pokazuje da SNS poštuje pravo na imovinu samo za one koji su bliski vlasti.