Zbog nelegalne seče, godišnje nestaju hiljade hektara šume, a kazne se kreću od 10.000 do više miliona dinara
Zakon o šumama propisuje i niz obaveza za vlasnike privatnih šuma
Dok se o šumama često govori kroz kubike drvne mase i tržišnu vrednost, posledice njihove nekontrolisane seče daleko su veće od obične ekonomske računice. Uništavanje šumskih površina dovodi do erozije zemljišta, gubitka biljnih i životinjskih vrsta, poremećaja vodnih tokova i dodatno ubrzava klimatske promene uništavanjem prirodnih "pluća" planete.
Kako piše kraljevački portal Krug, zbog nelegalne seče, u Srbiji godišnje nestaju hiljade hektara šuma. Kako bi se to sprečilo, kada su u pitanju šume koje su u državnom vlasništvu, "Srbijašume" su organizovale službu čuvanja.
Kazne od 10.000 do više miliona dinara
Kaznene odredbe Zakona o šumama predviđaju različite kazne koje se kreću od 10.000 dinara do nekoliko miliona dinara za one koji nelegalno seku drveće.
- Visina kazne zavise od statusa subjekta na koji se kazna odnosi, kao i od vrste prestupa ili prekršaja. Visine predviđenih kazni za fizička lica su od 10.000 do 100.000 dinara, pri čemu treba skrenuti pažnju da se za neke od prekršaja, pored novčane kazne izriče i zaštitna mera oduzimanja proizvoda koji su pribavljeni izvršavanjem prekršaja koji se potom prodaju javnom licitacijom i ova sredstva su prihod budžeta Republike Srbije - kaže za portal Krug Dragan Reljić, direktor Šumskog gazdinstva "Stolovi" Kraljevo.
ŠG "Stolovi", kao deo "Srbijašuma", dodaje on, gazduje državnim šumama na području grada Kraljeva i obavlja stručno-savetodavne poslove u šumama fizičkih lica. Površina državnih šuma na teritoriji Kraljeva iznosi 47.373 hektara, dok je površina šuma fizičkih lica 30.252 hektara.
Na teritoriji kojom se gazduje preko ŠG "Stolovi" Kraljevo, zapremina drveta koje potiče iz nelegalne seče u državnim šumama je u trendu opadanja, dok je u šumama privatnih lica taj problem i dalje izraženiji.
Odgovornost i na vlasnicima privatnih šuma
Stručnjaci zato podsećaju da zaštita šuma nije samo posao države. Vlasnici privatnih parcela mogu se udruživati, a oni koji gazduju sa više od 100 hektara imaju prioritet pri korišćenju sredstava Budžetskog fonda za šume Republike Srbije.
- ŠG "Stolovi" uvek stoji na usluzi vlasnicima šuma i pruža stručno-savetodavnu podršku. U tom smislu povremeno objavljujemo i obaveštenja koja imaju za cilj da vlasnicima šuma olakšaju obavljanje poslova u njihovim šumama - poručuje Dragan Reljić, direktor Šumskog gazdinstva "Stolovi" Kraljevo.
Iz Šumskog gazdinstva "Stolovi" podsećaju da Zakon o šumama jasno propisuje i obaveze vlasnika privatnih šuma. Seča stabala, kako navode, može da se obavlja isključivo nakon stručnog odabira, obeležavanja i evidentiranja stabala za seču, dok se posečeno drvo ne sme stavljati u promet bez propisane kontrole i prateće dokumentacije.
Vlasnici privatnih šuma, prema važećim propisima, imaju obavezu da svoje šume štite od protivpravnog prisvajanja, bespravnog korišćenja, požara, biljnih bolesti i štetočina, ali i da sprovode mere nege, obnove i unapređenja šumskih zasada. U slučaju bespravne seče ili elementarnih nepogoda, dužni su i da preduzmu mere sanacije.
Borba protiv nelegalne seče i dalje traje
Iz "Srbijašuma" podsećaju i da ovo javno preduzeće ne vrši fizičko čuvanje privatnih šuma, već vlasnicima pruža stručno-savetodavnu podršku - od izrade planova gazdovanja, do obeležavanja stabala za seču, žigosanja posečenog drveta i prijavljivanja bespravnih radnji nadležnim organima.
Iako zvanični podaci govore o padu nelegalne seče u državnim šumama, iskustva ljudi sa terena i povremene prijave građana pokazuju da ovaj problem nije u potpunosti iskorenjen, zbog čega zaštita šuma ostaje pitanje koje traži stalnu kontrolu, ali i veću transparentnost.
Jer, stanje na terenu pokazuje da borba protiv nelegalne seče nije završena - ni u državnim, ni u privatnim šumama.
(Krug)
