Miroslav iz Bečeja preživeo težak infarkt: Osetio jak bol, Hitna pomoć jurila do bolnice

Miroslav je osetio UŽASNO JAK BOL u grudima, krenula je borba za život : "Svih 26 semafora od Bečeja do Kamenice se otvorilo tada, stigli smo za 25 minuta, a sekunde su me delile od smrti"

0
Urgentni centar
Foto: Zoran Ilić / Ringier
Urgentni centar

Danas, deset godina kasnije, uspešno održava svoje zdravlje uz disciplinu i terapiju

Srčana slabost sve češće se javlja kao ozbiljan zdravstveni problem, pogađajući između 165.000 i 200.000 ljudi u Srbiji

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Miroslav Velicki iz Bečeja preživeo je težak infarkt zahvaljujući brzoj reakciji hitne pomoći i interventnog tima Instituta u Sremskoj Kamenici. Danas, deset godina kasnije, sa velikom disciplinom prati savete lekara, pridržava se propisane terapije i predstavlja primer koliko pravovremena pomoć i upornost mogu da promene život.

"Tog jutra počeli su strahoviti bolovi"

"Sećam se apsolutno svakog trenutka. Tog jutra počeli su strahoviti bolovi u grudima i samo sam uspeo da dozovem sina da pozove pomoć. Hitna pomoć je stigla brzo, a kasnije mi je vozač priznao da se svih 26 semafora od Bečeja do Kamenice otvorilo dok su me vozili. Rekao mi je da sam jedini pacijent koji je stigao za 25-27 minuta. Tada sam shvatio koliko je svaka sekunda bila važna. U Kamenici su mi ugradili stent i objasnili da je pitanje bilo da li će srce izdržati", rekao je Velicki.

Hitna pomoć
Foto: Milan Ilić / Ringier
Hitna pomoć

Kako je istakao, zahvaljujući načelnici, kardiologu u Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine, Anastasiji Stojšić Milosavljević i timu koji ga prati svih ovih godina, danas je živ.

"Rešio sam da živim"

"Sve sam odluke doneo u ta tri-četiri dana u bolnici, rešio sam da živim, da slušam lekare i da se maksimalno posvetim svom zdravlju. Danas redovno idem na kontrole, uzimam terapiju i osećam se kao drugi čovek", objasnio je Velicki.

Srčana slabost sve češće se opisuje kao "tiha epidemija" savremenog doba i jedan je od najvećih izazova za zdravstvene sisteme, a u Srbiji između 165.000 i 200.000 ljudi živi sa ovim oboljenjem, koje se najčešće prepoznaje kroz nespecifične tegobe poput umora, nedostatka daha ili smanjene izdržljivosti.

Kardiolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije Danijela Trifunović Zamaklar naglasila je da srčana slabost ima ozbiljnu prognozu jer svaki drugi pacijent ne preživi duže od pet godina nakon postavljanja dijagnoze, dok kardiolog u Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine Anastasija Stojšić Milosavljević naglašava je da je rano otkrivanje srčane slabosti ključno za ishod lečenja i kvalitet života pacijenata.

"Svako srčano oboljenje može dovesti do sindroma srčane slabosti, a rana dijagnoza omogućava pravovremeno uvođenje terapije i sprečava komplikacije kao što su novi infarkt, česta hospitalizacija ili iznenadna smrt. Lečenje ovih bolesnika je kompleksno i zahteva angažovanje ne samo medicinskog tima, već i porodice i društva u celini", rekla je Stojšić Milosavljević.

Kako prepoznati srčanu slabost i rano reagovati na simptome koji upozoravaju

Dva načina kako srce slabi: "Glad za vazduhom" znak hronične bolesti, zbog koje svaki drugi pacijent ne živi duže od 5 godina nakon dijagnoze

Urgentni centar
Urgentni centar (Foto: Zoran Ilić / Ringier)
Hitna pomoć
Hitna pomoć (Foto: Milan Ilić / Ringier)
Izdvajamo za vas
Više sa weba
  • Info najnovije

  • Sportal