Arheolozi su otkrili 18 drevnih grobnica u Marini el Alamein, uključujući 24 zlatna jezika, datiranih iz ptolemejskog ili rimskog perioda
Zlatni jezici su služili kao pogrebne amajlije koje su omogućavale pokojnicima da govore u zagrobnom životu, prema staroegipatskim verovanjima
Arheolozi u egipatskom gradu Marina el Alamein, na obali Sredozemnog mora, otkrili su 18 drevnih grobnica koje kriju brojne predmete iz prošlosti Egipta, među kojima se posebno izdvajaju 24 zlatna "jezika" pronađena u okviru pogrebnog kompleksa.
Grobnice se nalaze oko 100 kilometara zapadno od Aleksandrije, a prema procenama egipatskog Ministarstva turizma i antikviteta datiraju iz ptolemejskog perioda (322-30. godine pre nove ere) ili rimskog perioda (30. godina pre nove ere - 395. godina nove ere).
Tokom ptolemejske ere Egiptom su vladali naslednici jednog od generala Aleksandra Velikog, dok je rimski period počeo nakon smrti Kleopatre VII, kada je Egipat postao provincija Rimskog carstva.
Zlatni jezici iz drevnog Egipta
Arheološki tim utvrdio je da je 11 grobnica bilo uklesano duboko u zemlju, dok se sedam nalazilo bliže površini. U njima su pronađeni brojni artefakti, ali su najviše pažnje privukli zlatni predmeti u obliku jezika, koji su najverovatnije postavljani u usta mumija.
Stari Egipćani verovali su da je zlato "meso bogova", a zlatni jezici imali su simboličnu ulogu - trebalo je da omoguće pokojnicima da govore u zagrobnom životu i komuniciraju sa božanstvima.
"Zlatni jezici su dobro dokumentovana karakteristika nekih sahrana koje datiraju iz ptolemejskog i rimskog perioda u Egiptu. Oni se uglavnom tumače kao simbolični pogrebni amajlije namenjeni tome da omoguće pokojniku da govori u zagrobnom životu, posebno tokom suđenja pred Ozirisom, ili da izgovara svete formule u sledećem svetu", rekao je Hešam Husein, pomoćnik ministra za arheologiju Donjeg Egipta i Sinaja.
Među pronađenim predmetima nalazi se i jedan zlatni jezik oblikovan poput "Horusovog oka". Horus, bog sa glavom sokola, bio je povezan sa nebom i ratom, a simbol njegovog oka često se koristio kao zaštita od zla.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da nije potpuno potvrđeno da su svi pronađeni predmeti zaista zlatni jezici. Atilio Mastročinkve, bivši profesor arheologije na Univerzitetu u Veroni, nakon pregleda fotografija koje je objavilo egipatsko ministarstvo, ocenio je da jedan od predmeta možda više podseća na klas pšenice. Kako je objasnio, klasovi pšenice bili su simbol plodnosti i bili su česti motivi u drevnom svetu. Predmet pronađen u Egiptu sličan je srebrnim prikazima klasova pšenice koji su ranije pronađeni u rimskim svetilištima u Evropi.
Oltar sa lažnim vratima?
Pored zlatnih predmeta, arheolozi su pronašli i oltar čija osnova podseća na takozvana lažna vrata - jedan od najpoznatijih elemenata drevne egipatske pogrebne arhitekture.
U egipatskom verovanju, lažna vrata predstavljala su vezu između sveta živih i sveta mrtvih, kroz koju je pokojnik mogao duhovno da primi darove koje su mu prinosili živi.
Hešam Husein ocenio je da činjenica da je ovaj simbol prikazan na oltaru pokazuje da je njegovo značenje ostalo važno čak i kada se njegova arhitektonska funkcija promenila.
Ipak, neki arheolozi pozivaju na oprez. Krištof Jakubijak, profesor arheologije na Univerzitetu u Varšavi, koji je ranije istraživao Marinu el Alamein, ali nije učestvovao u ovom iskopavanju, smatra da su potrebne dodatne analize.
"Bio bih oprezan kada je reč o direktnom poređenju ikonografskih motiva vidljivih na otkrivenom oltaru sa prikazima lažnih vrata", rekao je Jakubijak te dodao da postoji mogućnost da oltar nije bio završen i da njegov izgled samo podseća na lažna vrata.
Profesorka arheologije Hala Mustafa sa Univerziteta Ain Šams smatra da bi prikaz na oltaru mogao da predstavlja hijeroglifski znak za "prinošenje darova", a ne lažna vrata.
Među značajnim otkrićima nalazi se i granitni sarkofag dug 2,5 metra, čiji je poklopac bio zatvoren kada je pronađen. Arheolozi trenutno proučavaju skeletne ostatke koji su se nalazili unutar njega.
Statua boginje i drugi pronalasci
Pronađena je i nedovršena statua Afrodite, grčke boginje ljubavi i lepote. Tokom ptolemejskog perioda grčka kultura i religija postajale su sve prisutnije u Egiptu.
Mastročinkve je istakao da bi bilo važno utvrditi da li se u blizini statue nalazilo svetilište posvećeno Afroditi.
"Važno je znati gde je ova statua pronađena. Da li je u okviru ovog pogrebnog kompleksa postojalo malo kultno mesto posvećeno Afroditi?", rekao je on.
Dorota Džeržbicka, direktorka Poljsko-egipatske arheološke misije u Marini el Alamein, navela je da nova otkrića, zajedno sa ranijim nalazima sa ovog lokaliteta, pokazuju da je ovaj grad bio kulturno raznolika zajednica u kojoj su se egipatske i grčko-rimske tradicije preplitale u svakodnevnom životu i pogrebnim običajima.
Nova otkrića pronašli su egipatski arheolozi koji rade na ovom lokalitetu.
(Live Science)