Olla metoda navodnjavanja koristi neglazirane glinene posude ukopane u zemlju za sporo otpuštanje vode direktno korenu biljaka
Ova tehnika se vekovima koristi u Aziji i Africi, a sada ponovo dobija na značaju zbog češćih suša i visokih temperatura
Kako temperature rastu i letnje suše postaju sve češće, mnogi koji imaju bašte i vrtove traže načine da smanje učestalost zalivanja, a da biljke i dalje dobijaju dovoljno vlage. Jedno staro rešenje, koje se ponovo vraća u fokus, moglo bi da bude upravo odgovor na taj problem.
Reč je o takozvanoj Olla metodi navodnjavanja, koja se zasniva na jednostavnom principu sporog otpuštanja vode direktno u zemljište. Radi se o neglaziranim glinenim posudama koje se ukopavaju u zemlju i pune vodom. Njihov otvor ostaje na površini, dok je veći, zaobljeni deo u tlu. Porozna struktura gline omogućava da voda postepeno prolazi iz posude u okolnu zemlju, stvarajući mali podzemni rezervoar koji snabdeva biljke vlagom tačno u zoni korena.
Metoda se vekovima koristi u Aziji i Africi
Ova tehnika nije nova. Iako je danas ponovo aktuelna zbog sve izraženijih perioda suše, njen princip se koristi vekovima. Sam naziv "olla" potiče iz španskog jezika i znači "lonac", a prema navodima magazina Mein schöner Garten, ova metoda se tradicionalno primenjivala u delovima Azije i Afrike. Upravo u suvim klimatskim uslovima pokazala se posebno efikasnom, jer omogućava da voda ne ostaje na površini, već da polako prodire tamo gde je biljkama najpotrebnija.
Zanimanje za ovu tehniku raste jer klasično zalivanje postaje sve manje efikasno u uslovima visokih temperatura. Kada se voda sipa kantom po površini, deo ostaje na zemlji i brzo ispari, dok samo manji deo dospe do dubljih slojeva tla. Kod Olla sistema, površina zemlje ostaje relativno suva, dok se vlaga ravnomerno raspoređuje u zoni oko posude, što može biti posebno korisno u povišenim lejama, povrtnjacima i većim saksijama.
Olla nije univerzalno rešenje
Ipak, stručni izvori naglašavaju da Olla nije univerzalno rešenje. Ona ne može u potpunosti da zameni klasično zalivanje i nije pogodna za sve biljke i sve uslove.
Posebnu pažnju zahtevaju tek posađene biljke, kao i vrste koje imaju veće potrebe za vodom, dok se kod manjih posuda mora pratiti potrošnja vode, posebno u periodima ekstremnih vrućina.
Kako se Olla koristi u bašti
Postoji nekoliko načina primene ove metode u praksi.
- Najjednostavnije je kupiti gotove "Olla" posude, ali postoji i "uradi sam" varijanta. Prema opisu koji navodi SWR, dve male neglazirane glinene saksije mogu se spojiti i zalepiti na gornjim ivicama, pri čemu se donji otvor zatvara, a gornji ostavlja za punjenje vodom. Takva posuda se zatim ukopava u zemlju, gotovo do samog vrha, između biljaka. Voda se sipa kroz otvor, koji se nakon toga pokriva kamenom ili podmetačem kako bi se smanjilo isparavanje i sprečio ulazak prljavštine.
- Položaj Olla posude u zemlji takođe ima važnu ulogu. Preporuka je da se postavi tačno tamo gde biljke imaju najveću potrebu za vodom. U povišenim lejama najčešće se postavlja u sredinu, dok se u većim površinama može koristiti više posuda raspoređenih po leji. U zavisnosti od vremenskih uslova i veličine posude, dopuna vodom obično je potrebna tek na tri do pet dana.
Pogodna za biljke koje zahtevaju ravnomernu vlažnost
Ova metoda posebno odgovara biljkama koje zahtevaju ravnomernu vlažnost zemljišta, kao što su paradajz, krastavci, paprika, tikvice i mnoge začinske biljke koje se gaje u većim saksijama.
S druge strane, biljkama koje preferiraju suvlje tlo potrebna je opreznija primena, dok mlade biljke u početnoj fazi rasta često zahtevaju i dodatno zalivanje odozgo, dok njihov koren ne dostigne vlažnu zonu oko posude.
Prema preporukama nemačkog saveza za zaštitu prirode (NABU), voda bi trebalo da se usmerava direktno ka zemljištu kako bi došla do korena, dok listovi biljaka treba da ostanu suvi, jer vlaga na njima može dovesti do razvoja gljivičnih bolesti. Upravo u tome Olla ima prednost, jer funkcioniše ispod površine zemlje i ne kvasi nadzemne delove biljke.
Bolje zalivati ređe ali temeljno
Na efikasnost ove metode utiče i struktura zemljišta.
Stručnjaci Baštenske akademije Rajnland-Pfalca savetuju da je bolje zalivati ređe, ali temeljno, nego svakodnevno dodavati male količine vode, jer dubinsko natapanje podstiče razvoj jačeg i dubljeg korenovog sistema. Dodatno, malč može značajno smanjiti isparavanje, pa Olla sistem najbolje funkcioniše u rastresitom zemljištu prekrivenom malčem.
(Chip)