Za pamćenje

Za pamćenje

0

kultura

Napredak i razvoj čovečanstva bitno zavisi od izumiteljskog dara. On je najvažniji proizvod čovekovog stvaralačkog uma. Njegov cilj je potpuna prevlast uma nad materijalnim svetom i ovladavanje prirodnim silama za potrebe ljudi.

- Ovako je govorio Nikola Tesla. Naš naučnik koji je izumeo motore, generatore, prenosioce energije, kalem, transformator (nezaobilazan uređaj svake radio stanice, koji je Vrhovni sud SAD opovrgao da je Markonijev izum). Čovek koji je još 1899/1900 u Koloradu Springsu, govorio da su energetski izvori ograničeni i da treba tražiti druge. Tada ga niko nije razumeo, što se vidi iz patentnih sporova. Nisu ni po drugim pitanjima. Jer, Tesla je toliko prednjačio u svemu, da je tek pošto se ušlo u 20 vek, postalo jasno da su njegova otkrića temelj veka. Danas je to i zvanično potvrđeno, upisivanjem Teslinog arhiva, koji se čuva u Beogradu, u registar Uneska.

Naime, u sedištu Uneska u Parizu, objavljene su nominacije koje su uvrštene u Uneskov svetski registar kulturne dokumentacione baštine 'Pamćenje sveta' među kojima je i 'Arhiv Nikole Tesle' iz Muzeja u Beogradu.

Program 'Pamćenje sveta' Unesko je pokrenuo 1997, a pandan je svetskom registru kulturne baštine za nepokretne spomenike kulture. Do sada je u ovaj svetski registar uključeno 45 zemalja sveta.

Komisija za saradnju sa Uneskom pri Ministarstvu inostranih poslova Srbije i Crne Gore još u decembru 2002, a na inicijativu Sretena Ugričića, direktora Narodne biblioteke Srbije, nominovala je 'Arhiv Nikole Tesle' za svetski registar 'Pamćenje sveta', jer je reč o dokumentima od univerzalne važnosti, baš kao što su to i francuska Deklaracija o pravima čoveka i gradanina iz 1789. godine, kolekcije Šubertovih i Šopenovih dela, Geteovih rukopisa, Betovenova 'Deveta simfonija', Gutenbergova Biblija, rukopisi Nikole Kopernika...

O veličini Teslinog uma svedoči i jedan malo poznat podatak, koji smo čuli od Marije Šešić, direktora Muzeja 'Nikola Tesla', na koktelu, posle konferencije za štampu, na kojima su prisustvovali i Goran Svilanović, ministar inostranih poslova SCG, Dragoljub Najman, naš ambasador pri Unesku, Dušan Makavejev, filmski stvaralac.... Naučnik je, naime, predvideo kraj Drugog svetskog rata, izračunavši s kojim tonama eksploziva raspolažu sve strane u sukobu, izbrojavši ljudstvo u borbi i tada, poput proroka, zapisao da će u budućnosti 'svi ratovi biti informatičke igre'.

A možda najvažnjiji podatak do koga smo došli glasi: uz pomoć SAD, celokupna građa biće snimljena i fondovi će biti dostupni na Internetu, već naredne godine.

Na pitanje vašeg novinara čiji su naučni arhivi već u svetskoj mreži, dobili smo odgovor: Alberta Anštajna i Grahama Bela.

U 'Arhivu Nikole Tesle' nalaze se rukopisi, patenti, prepiska..., ukupno oko 160.000 stranica dokumenata i više od hiljadu fotografija Teslinih eksperimenata i izuma. Celokupan materijal donet je posle smrti našeg naučnika 1943. godine, iz Njujorka.

Nacionalni komitet za Uneskov svetski registar 'Pamćenje sveta' nastaviće sa radom na izgradnji Nacionalnog registra kulturne dokumentacione baštine, jer i to ptredstavlja jedan od osnovnih ciljeva ovog svetskog programa.

Izdvajamo za vas