Sukob u Iranu dodatno je istakao ranjivost zapadnih ekonomija po pitanju snabdevanja aluminijumom, što je dovelo cenu ovog metala na najviši nivo u četiri godine
Globalne zalihe aluminijuma su značajno smanjene, a veliki deo preostalih zaliha čini ruski aluminijum, koji je pod zapadnim sankcijama
Sukob u Iranu dodatno je razotkrio ranjivost zapadnih ekonomija kada je reč o snabdevanju aluminijumom, metalom koji je ključan za industrijsku proizvodnju. Zbog geopolitičkih tenzija i poremećaja u proizvodnji, cena aluminijuma na London Metal Exchange dostigla je najviši nivo u poslednje četiri godine.
Prema podacima sa tržišta, cena je dostigla 3.418 dolara po metričkoj toni, što je najveći nivo još od 2021. godine.
Poremećaji u proizvodnji na Bliskom istoku
Rast cena dodatno je podstaknut problemima u proizvodnji na Bliskom istoku. Jedan od proizvođača iz regiona Zaliva počeo je da gasi svoju topionicu, dok je kompanija Aluminium Bahrain proglasila višu silu zbog situacije na tržištu.
Posebnu zabrinutost izaziva situacija oko Ormuški moreuz, strateškog pomorskog prolaza kroz koji prolazi veliki deo svetskog transporta energenata i sirovina. Ovaj region obezbeđuje oko 23 odsto globalne ponude aluminijuma izvan Kine.
Zatvaranje ili ograničavanje transporta kroz ovaj prolaz moglo bi dodatno da destabilizuje globalno tržište i poveća troškove za industriju na Zapadu.
Zalihe aluminijuma značajno smanjene
Globalno tržište aluminijuma danas je mnogo osetljivije nego ranije jer su zalihe znatno smanjene.
Podaci sa Londonske berze metala pokazuju da je kombinovani nivo registrovanih i neregistrovanih zaliha krajem februara pao na oko 583.000 tona, što je najniži nivo od kada se objavljuju takvi podaci.
Dodatni problem predstavlja činjenica da značajan deo preostalih zaliha potiče iz Rusije. Na kraju januara ruski metal činio je čak 58 odsto zaliha u sistemu berze, ali mnogi zapadni kupci ga ne koriste zbog sankcija.
Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija zabranile su uvoz ruskog aluminijuma 2024. godine, dok Evropska unija planira sličan potez.
Kina više ne može da stabilizuje tržište
Godinama je globalno tržište aluminijuma bilo stabilno zahvaljujući kineskoj proizvodnji. Kada bi cene rasle, kineski proizvođači povećavali bi proizvodnju i ublažavali poremećaje.
Međutim, ta situacija se promenila. Kineska vlada ograničila je proizvodni kapacitet na nešto više od 45 miliona tona godišnje, što je usporilo rast proizvodnje.
Zbog toga Kina sada čak povećava uvoz aluminijuma, posebno iz Rusije, dok istovremeno izvozi manje poluproizvoda poput limova, cevi i folija. Time se dodatno smanjuje ponuda na zapadnom tržištu.
Zapadna proizvodnja stagnira zbog visokih cena energije
Proizvodnja aluminijuma u zapadnim zemljama stagnira, pokazuje analiza International Aluminium Institute.
Glavni razlog su visoke cene energije, koje predstavljaju ključni trošak u procesu topljenja aluminijuma. Iako u Evropi i Sjedinjenim Državama postoje neiskorišćeni kapaciteti topionica, njihovo ponovno pokretanje zahteva stabilno i jeftino snabdevanje električnom energijom.
Industrija se u tom segmentu sve više takmiči sa drugim sektorima, poput data centara, koji takođe troše velike količine energije.
Metal ključan za modernu industriju i energetsku tranziciju
Aluminijum je jedan od najvažnijih materijala savremene industrije. Koristi se u građevinarstvu, automobilskoj industriji, proizvodnji ambalaže, ali i u tehnologijama koje podržavaju energetsku tranziciju.
Zbog toga poremećaji na ovom tržištu mogu imati široke posledice za globalnu ekonomiju. Analitičari upozoravaju da bi eventualna nestašica aluminijuma mogla da utiče na proizvodnju u brojnim industrijama i dodatno poveća troškove širom sveta.