Cene nafte beleže najveći godišnji pad od 2020. zbog straha od viška ponude
Projekcije Međunarodne agencije za energiju i OPEK-a ukazuju na višak ponude naftnog tržišta u sledećoj godini
Pad cene nafte ublažio je inflatorne pritiske, ali se negativno odrazio na zemlje izvoznike energenata
Svetske cene nafte na kraju 2025. beleže najveći godišnji pad još od početka pandemije 2020. godine zbog straha od viška ponude u sledećoj godini, što već sada snažno utiče na raspoloženje tržišta.
Cena nafte Brent se stabilizovala iznad 61 dolara po barelu, ali je u 2025. godini pala za oko 18 odsto, dok se cena nafte WTI a kretala blizu 58 dolara.
Slabljenje cena posledica je rasta ponude iz zemalja OPEK+ i proizvođača van kartela, dok globalna tražnja raste sporije od očekivanja, prenosi Blumberg.
Prema procenama Međunarodne agencije za energiju (IEA), tržište bi i naredne godine moglo da se suoči sa značajnim viškovima, dok čak i Sekretarijat OPEK-a predviđa skroman suficit na tržištu.
Analitičari upozoravaju da snažna proizvodnja iz Sjedinjenih Američkih Država, Brazila, Gvajane i Argentine nadmašuje neujednačenu potražnju, što bi moglo da zadrži cene u rasponu od 50 do 70 dolara po barelu.
Pažnja tržišta usmerena je i na predstojeći sastanak OPEK+ zakazan za 4. januar, na kojem se, prema izvorima, ne očekuje dalje povećanje proizvodnje.
Dodatni pritisak na cene došao je i iz Sjedinjenih Američkih Država, gde je Američki institut za naftu prijavio rast zaliha sirove nafte od 1,7 miliona barela prošle sedmice.
Pad cena nafte doprinosi smanjenju inflatornih pritisaka, što ide u prilog centralnim bankama, ali istovremeno predstavlja izazov za proizvođače, posebno zemlje OPEK+ koje se u velikoj meri oslanjaju na prihode od izvoza energenata.
(Tanjug)