Zlato "divlja" kada je svet nervozan, kako da ga kupite kao građanin Srbije? "Jednostavno, kao kada kupujete komad garderobe"
Investiciono zlato ima prednosti u čistoti, standardizaciji i likvidnosti u odnosu na nakit
Prognoze za budućnost sugerišu da zlato ostaje atraktivan izbor tokom ekonomske neizvesnosti
Cena zlata raste kao odgovor na globalnu nervozu, a nagli rast ovog plemenitog metala nikada nije samo puka poslovna vest, već merilo raspoloženja tržišta. Kako onda kupiti zlato kao "običan" građanin?
Zlato "divlja" kada je svet nervozan
Cena zlata ovih dana ponovo je u centru pažnje zbog rekordnih vrednosti na globalnim tržištima. Dušan Gajić, suvlasnik kompanije Gold&Co. Srbija, kaže da nagli rast cene zlata nikada nije samo ekonomska vest, već barometar kolektivnog raspoloženja planete.
„Kada čujete da zlato obara rekorde, to znači da se svet unervozio – ratovi, inflacija, krize i opšta nesigurnost guraju investitore i građane ka zlatu kao simbolu sigurnosti“, navodi Gajić za "Blic Biznis".
Podaci o rastu iz 2025. godine,pokazuju da je zlato poraslo 64%. Kada se posmatra šira slika, dodaje on, cena kilograma zlata u evrima danas je višestruko veća nego pre dve decenije, a dugoročni trend rasta traje više od 100 godina, uz povremene oscilacije.
Kako kupiti zlato u Srbiji
Za građane koji razmišljaju o ulaganju, Gajić naglašava da je procedura danas jednostavna.
„Potrudili smo se da kupovina zlata bude jednostavna kao kada kupujete komad garderobe. Uđete u našu prodavnicu ili partnerske radnje i u ponudi vidite zlatne pločice, poluge, investicione dukate, pa sami odlučujete da li zlato nosite kući ili ga čuvate u sefu – kod nas, u banci ili na drugom sigurnom mestu“, objašnjava Gajić.
On ističe i likvidnost kao važan element: zlato je prenosivo, lako proverljivo, i u svakom trenutku može da se kupi ili proda kod kompanije ili njenih partnera u Srbiji. Za razliku od predmeta čija vrednost vremenom pada, kaže on, zlato se tretira kao transparentna roba koja čuva vrednost.
Nakit se kupuje srcem, investiciono zlato glavom
Na pitanje o razlici između nakita i investicionog zlata, Gajić daje jednostavnu, ali važnu distinkciju.
„Prsten i poluga jesu zlato, ali žive potpuno različite živote. Investiciono zlato je gotovo čisto, standardizovano, i ne podleže PDV-u. Trgovcima su važni čistoća, težina i proizvođač – zato je lako za prodaju.“
Sa druge strane, nakit je legura i u njegovoj ceni dominiraju dizajn, ručni rad, brend i marže, uz poreze i marže. „Nakit je često skuplji od poluge iste težine pri kupovini, ali ga većina otkupljivača vidi kao zlato za topljenje. Zato kažem – nakit se kupuje srcem, a investiciono zlato glavom. Nakit je uspomena, a dukat ili pločica su zaštita kapitala.“
2026. godina i "vreme za zlato"
Kada je reč o prognozama za 2026. godinu, Gajić je oprezan, ali logičan u zaključivanju.
„Niko ne može precizno predvideti berzansku cenu zlata. Ali kada spojimo istoriju, trend i zdrav razum, jasno je da je svet ušao u period produžene neizvesnosti. Valute bi mogle da gube vrednost brže nego što ljudi uspevaju da isprate, a u takvim periodima zlato ostaje sigurna luka.“
Primećuje i trend među kupcima: „Sve više ljudi dolazi da kupi makar gram zlata ili jedan dukat, što govori da je za mnoge upravo sada nastupilo vreme za zlato.“
Nekretnine ili zlato
Gajić jasno objašnjava i razliku između ulaganja u zlato i u nekretnine:
- Zlato je pokretna i lako unovčiva imovina, dostupna i u malim količinama, bez kreditnog zaduživanja
- Ne plaća se PDV na investiciono zlato, nema operativnih troškova, renoviranja, zakupaca, komunalija, poreza na imovinu, rizika od neplaćanja rente
- Fleksibilnost ulaganja je velika, jer se može kupiti i svega nekoliko grama, u skladu sa iznosom ušteđevine
„Nekretnina je stabilnost, ali zlato je sigurnost. Kroz istoriju, zlato je otporno na inflaciju, valutne šokove i geopolitičke potrese. Zato je najvažnije voditi računa o strukturi imovine“, kaže Gajić, pozivajući se i na staru mudrost investiranja: „Čovek treba da ima novac za svakodnevni život, nekretninu za stabilnost i zlato za sigurnost.“