Biznis Moj novčanik
Ovo su zemlje sa najbogatijim domaćinstvima! Jedna država je na vrhu

Ovo su zemlje sa najbogatijim domaćinstvima! Jedna država je na vrhu: Evo gde se nalazi Balkan

Razlike u produktivnosti i ekonomskoj strukturi doprinose razlikama u prihodima među različitim zemljama

Korekcija prihoda prema kupovnoj moći smanjuje jaz, ali razlika između zemalja ostaje značajna

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Jedan koristan pokazatelj prihoda domaćinstva je „medijanalni ekvivalentni neto prihod“. Troškovi života rastu, cene stalno rastu, a mnoga domaćinstva paze na svaki evro. Jedan koristan pokazatelj prihoda domaćinstva je „medijanalni ekvivalentni neto prihod“. Ovaj pokazatelj se odnosi na tipičan prihod po osobi, prilagođen veličini domaćinstva i nakon oporezivanja.

Ovo su zemlje sa najbogatijim domaćinstvima! Jedna država je na vrhu Foto: Vladyslav Starozhylov / shutterstock
Ovo su zemlje sa najbogatijim domaćinstvima! Jedna država je na vrhu

Prema podacima za 2024. godinu, medijalni ekvivalentni prihod u 34 evropske zemlje kreće se od 3.075 evra u Albaniji do 50.799 evra u Luksemburgu. Unutar Evropske unije, Bugarska ima najniži medijalni ekvivalentni prihod – 7.811 evra, dok je prosek EU 21.582 evra.

Blic preporučuje

Na vrhu liste, zajedno sa Luksemburgom, nalaze se Švajcarska i Norveška, a zatim Danska, Austrija, Irska, Holandija i Belgija, sve sa prihodima u rasponu od 30.000 do 35.000 evra. Finska, Nemačka, Švedska i Francuska su takođe iznad proseka EU. Hrvatska je sa 12.344 evra, a na drugom kraju su Severna Makedonija, Turska i Crna Gora, dok unutar EU, Mađarska i Rumunija, zajedno sa Bugarskom, imaju prihode ispod 10.000 evra.

Razlike u produktivnosti i strukturi ekonomije pomažu u objašnjenju jaza, rekla je Đulija De Lacari, ekonomistkinja u Međunarodnoj organizaciji rada (MOR). „Veća produktivnost omogućava zemljama da isplaćuju veće plate“, rekla je ona. To znači da zemlje sa visokim udelom sektora visoke vrednosti – kao što su finansije, informacione tehnologije ili napredna proizvodnja – imaju tendenciju da isplaćuju veće plate, dok one koje se više oslanjaju na poljoprivredu ili jednostavne usluge imaju niže plate.

Kada se prihodi prilagode standardima kupovne moći (PPS) – veštačkoj jedinici valute koja izjednačava koliko robe i usluga može da se kupi u različitim zemljama – jaz se smanjuje, ali i dalje ostaje veliki. Medijalni ekvivalentni neto prihod kreće se od 5.098 PPS u Albaniji do 37.781 PPS u Luksemburgu. Prosek EU je 21.245 PPS, pri čemu je Mađarska najniža među članicama EU sa 11.199 PPS, a Hrvatska sa 16.277. Razlika između najniže i najviše u EU je oko 26.500 PPS, u poređenju sa skoro 43.000 evra u nominalnom iznosu.

(Euronews/N1)