Ovi kvarovi na polovnjacima vrebaju iz senke: Koliko vas mogu koštati i kako da izbegnete skupe popravke?

Obećavaju luksuzno vozilo, ali ovi kvarovi vrebaju iz senke: Koliko vas mogu koštati i kako da izbegnete skupe popravke?

.
.

Napredni sistemi samostalno prikupljaju podatke i automatski podešavaju ogibljenje radi optimalnih performansi automobila

Ovakvi sistemi značajno doprinose bezbednosti vozila i zato su postali standard u luksuznim modelima automobila

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Adaptivno ogibljenje danas je jedan od ključnih elemenata koji razlikuju prosečan automobil od onog koji ostavlja utisak tehničke sofisticiranosti. Ideja je jednostavna, ali realizacija je daleko od toga jer je to ogibljenje koje se u realnom vremenu prilagođava uslovima vožnje i načinu upravljanja. U praksi to znači da isti automobil može biti udoban na lošem putu, a čvrst i stabilan u krivinama, bez kompromisa koji su nekada bili neizbežni sa klasičnim ogibljenjem.

Osnova svakog takvog sistema i dalje je klasični amortizer, komponenta koja prigušuje kretanje opruge i sprečava poskakivanje točkova. Razlika je u tome što adaptivni sistemi mogu menjati njegovu karakteristiku u hodu. Vozač obično bira između režima kao što su "comfort" i "sport", ali moderni sistemi sve češće sami donose odluke na osnovu podataka koje prikupljaju senzori raspoređeni po celom vozilu.

Tu na scenu stupaju senzori ubrzanja, nagiba karoserije, brzine točkova, pa čak i kamere i radari. Upravljačka jedinica obrađuje sve te informacije i u milisekundama šalje komande amortizerima. Upravo ta brzina reakcije pravi razliku između klasičnog i adaptivnog ogibljenja.

Najrasprostranjeniji sistemi koriste elektronski kontrolisane ventile unutar amortizera. Promenom protoka ulja kroz ventile menja se tvrdoća ogibljenja, veći protok znači mekšu vožnju, manji protok tvrđu. Primeri poput Folksvagenovog DCC-a pokazuju koliko je ta tehnologija u automobilima napredovala, danas sistem više nije ograničen na nekoliko unapred definisanih podešavanja, već kontinuirano prilagođava karakteristike vožnje.

Drugi pristup koristi magnetoreološke tečnosti, tehnologiju koju je razvio Delphi. U tim amortizerima ulje sadrži sitne metalne čestice koje pod uticajem elektromagnetnog polja menjaju viskozitet. Rezultat je još brža reakcija i preciznija kontrola, ali i viša cena, zbog čega se ovakvi sistemi najčešće nalaze u skupljim modelima.

Složenost ima svoju cenu, a kod adaptivnog ogibljenja ona se ne vidi samo u nabavnoj ceni, već i u održavanju. Za razliku od klasičnih amortizera, ovde postoji čitav niz komponenti koje mogu otkazati. Problemi često počinju neprimetno, pogoršanjem udobnosti, povećanim naginjanjem karoserije ili neobičnim ponašanjem na neravninama.

Vrlo čest uzrok kvarova je elektronika. Korozija konektora, oštećena instalacija ili neispravni senzori mogu poremetiti komunikaciju unutar sistema. Kada upravljačka jedinica izgubi tačne podatke, ogibljenje više ne može pravilno reagovati, što rezultira nepredvidivim ponašanjem vozila. Ni mehanički deo nije imun na probleme. Curenje ulja iz amortizera, istrošene zaptivke ili oštećenje kućišta dovode do gubitka funkcije prigušenja.

.
.

Kod sistema sa ventilima mogu otkazati i solenoidi, dok kod magnetoreoloških amortizera kvar može nastati na elektromagnetnim zavojnicama. Simptomi su često jasni: preterano poskakivanje, tvrda vožnja, produžen zaustavni put ili upozorenja na instrument tabli. U takvim slučajevima dijagnostika je neizbežna, jer bez specijalizovane opreme i softvera teško je precizno utvrditi uzrok.

Iskustvo iz prakse pokazuje da adaptivno ogibljenje najčešće počinje da pravi probleme kada vozilo uđe u zonu većih kilometraža. Tada se kombinuju mehaničko habanje i starenje elektronskih komponenti. Upravo zato redovna provera i pravovremena reakcija mogu sprečiti skuplje kvarove.

Na kraju, adaptivno ogibljenje nije samo pitanje udobnosti, već i bezbednosti. Njegova sposobnost da održava stabilnost vozila u različitim uslovima vožnje jedan je od ključnih razloga zašto je postao standard u višim klasama automobila.

(Izvor: Jutarnji.hr)

.
. (Foto: Mladen Šurjanac, Shutterstock, RenegadeStudio / Alamy / Profimedia / Ringier)
(Foto: Profimedia adrian brockwell Alamy, shutterstock Gorodenkoff Kunakorn Rassadornyindee / Ringier)
.
. (Foto: T. P., Shutterstock / Ringier)
Izdvajamo za vas
Više sa weba