Nova pravila o ambalaži u EU stupaju na snagu 12. avgusta 2026. godine i odnose se i na firme iz Srbije koje izvoze robu na evropsko tržište
Uvedena je stroža regulativa za sastav, bezbednost i označavanje svih vrsta ambalaže, sa posebnim naglaskom na ambalažu koja dolazi u kontakt sa hranom
Nova evropska pravila o ambalaži počinju da se primenjuju 12. avgusta 2026. godine, a promene neće pogoditi samo kompanije iz država članica Evropske unije. Usklađenu ambalažu moraće da imaju i proizvodi koje firme iz Srbije izvoze na evropsko tržište.
Reč je o evropskoj Uredbi o ambalaži i ambalažnom otpadu, poznatoj pod skraćenicom PPWR. Nova pravila obuhvataju gotovo sve vrste ambalaže, bez obzira na materijal od kojeg su napravljene i zemlju porekla proizvoda. O tome je "Blic Biznis" već pisao.
Promene su posebno važne za domaće proizvođače hrane i pića, kozmetike, kućne hemije i robe široke potrošnje, ali i za industrijske kompanije i internet prodavce koji robu šalju kupcima u Evropskoj uniji.
Nova pravila za ambalažu počinju 12. avgusta
Uredba je formalno stupila na snagu još u februaru 2025. godine, dok njena opšta primena počinje 12. avgusta 2026.
Od kompanija će se postepeno zahtevati da smanje količinu nepotrebnog materijala, koriste ambalažu koja može da se reciklira i povećaju udeo recikliranih sirovina. Uvode se i stroži zahtevi u pogledu sastava, bezbednosti i označavanja ambalaže.
Prema podacima Evropske komisije, oko 40 odsto plastike koja se koristi u Evropskoj uniji odlazi na ambalažu, dok ambalažni otpad čini približno polovinu otpada pronađenog u morima. Prosečan stanovnik EU je tokom 2022. godine proizveo oko 186,5 kilograma ambalažnog otpada.
Ipak, 12. avgust nije rok od kojeg sva ambalaža mora da ispuni baš svaki novi standard. Deo odredaba počeće da se primenjuje odmah, dok će najkrupnije promene povezane sa reciklažom, praznim prostorom u pakovanjima i ponovnom upotrebom nastupati postepeno, uglavnom do 2030. godine.
Najveća trenutna promena odnosi se na hranu
Jedna od najvažnijih obaveza koja neposredno počinje 12. avgusta odnosi se na ambalažu koja dolazi u kontakt sa hranom.
Od tog datuma na tržište EU neće smeti da se stavlja ambalaža koja sadrži PFAS supstance iznad propisanih granica. Reč je o grupi izuzetno postojanih hemikalija koje se koriste kako bi materijali bili otporniji na vodu, masnoću i visoke temperature.
Takve supstance mogu se nalaziti u pojedinim papirnim omotima, kutijama za brzu hranu, posudama i drugim vrstama ambalaže otporne na masnoću.
Posebno je važno što nije predviđen opšti prelazni period za zalihe proizvedene pre 12. avgusta. Ukoliko se ambalaža prvi put stavlja na evropsko tržište posle tog datuma, moraće da ispunjava nove granice bez obzira na to kada je proizvedena.
Proizvodi koji su već zakonito stavljeni na tržište EU pre početka primene neće automatski morati da budu povučeni, navodi se u smernicama Evropske komisije.
Za proizvođače hrane iz Srbije to znači da više neće biti dovoljna samo usmena potvrda dobavljača da je ambalaža bezbedna. Evropski uvoznik može da traži izjavu o hemijskom sastavu, rezultate laboratorijskih ispitivanja ili drugu tehničku dokumentaciju kojom se dokazuje usklađenost.
Zašto su nova pravila važna za firme iz Srbije
Uredba se odnosi na ambalažu koja se stavlja na tržište Evropske unije, bez obzira na to gde su roba i njeno pakovanje proizvedeni.
Srpska kompanija neće u svakom slučaju imati istu pravnu odgovornost kao uvoznik registrovan u EU. Međutim, njen evropski partner neće moći da prodaje robu ako ambalaža ne ispunjava propisane uslove.
To znači da će uvoznici i distributeri tražiti detaljnije podatke o materijalima, hemijskom sastavu, količini recikliranih sirovina i mogućnosti reciklaže. Proveravaće se i ukupna masa ambalaže, kao i prateća dokumentacija za svaki proizvod.
Proizvođači i uvoznici prema novim pravilima imaju obavezu da sprovedu odgovarajuću ocenu usaglašenosti i poseduju tehničku dokumentaciju. Praktično, neusklađena boca, tegla, kutija, čep, folija ili transportno pakovanje mogu postati razlog da evropski partner odbije čitavu isporuku, iako sam proizvod ispunjava sve druge standarde.
Najveći rizik imaju kompanije koje ambalažu nabavljaju od više dobavljača, a ne raspolažu preciznim podacima o njenom sastavu. Zbog toga će firme iz Srbije morati da provere ne samo pakovanje koje kupac vidi na polici već i zaštitne folije, transportne kutije, punjenja, etikete, trake i druge elemente koji prate robu do tržišta EU.
Sve više reciklirane, a sve manje nepotrebne ambalaže
Najveće promene biće uvedene do 2030. godine, kada bi sva ambalaža na evropskom tržištu trebalo da bude projektovana tako da može da se reciklira.
Za plastičnu ambalažu biće propisani minimalni udeli recikliranog materijala, a zahtevi će zavisiti od vrste pakovanja i proizvoda. Predviđeno je da se ti procenti dodatno povećavaju do 2040. godine.
Evropska unija ograničiće i nepotrebno velika pakovanja. Od 2030. godine prazan prostor u grupnoj, transportnoj i ambalaži koja se koristi u internet trgovini, po pravilu, neće smeti da prelazi 50 odsto ukupne zapremine pakovanja.
Postepeno će se uvoditi jasnije i ujednačenije oznake, veća upotreba povratne ambalaže i mogućnost dopunjavanja pakovanja. Pojedine vrste jednokratne plastične ambalaže biće zabranjene, dok će kompanije morati da opravdaju masu i zapreminu materijala koji koriste.
Provera ambalaže ne bi trebalo da čeka 2030. godinu
Kompanije iz Srbije već sada bi trebalo da utvrde koja ambalaža prati njihove proizvode do evropskog tržišta i da od dobavljača zatraže precizne specifikacije materijala.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti ambalaži za hranu, jer deo obaveza počinje neposredno 12. avgusta. Sa evropskim uvoznikom treba dogovoriti ko priprema tehničku dokumentaciju, ko dokazuje usaglašenost i ko snosi odgovornost ukoliko proizvod ne ispuni nove uslove.
Istovremeno je važno razdvojiti pravila koja se primenjuju ovog avgusta od obaveza čiji rokovi nastupaju 2030. godine ili kasnije. To, međutim, ne znači da pripreme mogu da se odlažu, jer promena dizajna, dobavljača i proizvodnog procesa često traje mesecima.
Ambalaža tako više neće biti samo način da se proizvod zaštiti i predstavi kupcu. Za srpske izvoznike ona postaje jedan od uslova za pristup evropskom tržištu, a neusklađena kutija ili boca mogu da zaustave isporuku jednako kao i problem sa samim proizvodom.