Dr Aleksandar Matić NAJJEDNOSTVANIJE OBJASNIO šta je INSULINSKA REZISTENCIJA: Ovo morate da promenite da ne biste dobili DIJABETES
- Insulinska rezistencija je stanje koje povećava rizik od razvoja dijabetesa ako se ne kontroliše
- Rizični faktori uključuju genetiku, gojaznost i fizičku neaktivnost, koji doprinose slabijoj reakciji ćelija na insulin
Insulinska rezistencija je jedan od najčešćih zdravstvenih problema današnjice. Ukazuje na mogući razvoj dijabetesa ako se ne kontroliše, a između ostalog utiče i na začeće. Međutim, mnogi i dalje malo znaju o ovom stanju, koji su glavni uzroci, kako razumeti i kako lečiti insulinsku rezistenciju.
Tema insulinske rezistencije poslednjih godina sve češće se pojavljuje u razgovorima o zdravlju, a o njoj je nedavno govorio i dr Aleksandar Matić. Jednostavno je objasnio šta je insulinska rezistencija i da moramo prvo znati kako do nje dolazi.
Možda vas zanima
"Insulin je hormon koji proizvodi pankreas, a njegova osnovna uloga je da glukozu iz krvi prebaci u ćelije. Ćelije koriste glukozu kao jedan od glavnih izvora energije.
Određena količina šećera u krvi je neophodna jer se mozak hrani glukozom. Kada nivo glukoze naglo padne, javljaju se simptomi poput jake gladi, hladnog znojenja, drhtavice i osećaja nesvestice.
S druge strane, kada je šećer u krvi dugotrajno povišen, dolazi do razvoja dijabetesa", rekao je dr Matić.
Kako organizam reaguje na obrok
Kako objašnjava dr Aleksandar Matić, nakon obroka hrana se vari, šećer iz hrane ulazi u krvotok i nivo glukoze raste.
"To je signal pankreasu da luči insulin. Insulin se oslobađa u količini koja je potrebna da se šećer iz krvi ubaci u ćelije, čime se nivo glukoze vraća u normalne fiziološke granice", objasnio je dr Aleksandar Matić.
Šta se dešava kod insulinske rezistencije?
"Insulinska rezistencija nastaje kada ćelije iz određenih razloga postanu manje osetljive na insulin. U tom slučaju, organizmu je potrebna veća količina insulina da bi se šećer iz krvi ubacio u ćelije", dodao je dr Matić.
To predstavlja problem jer:
- dodatno opterećuje pankreas
- utiče na poremećaj drugih hormona
- dugoročno povećava rizik od razvoja dijabetesa
Važno je naglasiti da insulinska rezistencija predstavlja problem, ali i da se može uspešno sanirati, za razliku od dijabetesa koji je hronično stanje.
Ko je u najvećem riziku?
Prema objašnjenju dr Matića, glavni faktori rizika su:
Genetika – na koju ne možemo da utičemo.
Gojaznost – jer masne ćelije već imaju višak energije i slabije reaguju na insulin.
Fizička neaktivnost – koja smanjuje osetljivost ćelija na insulin.
Zbog savremenog načina života, insulinska rezistencija je sve češća, ali uz promene u ishrani, kretanje i pravovremenu reakciju, može se držati pod kontrolom.
Pogledajte BONUS VIDEO:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.