Za MALI BOŽIĆ na trpezi je obavezna GLAVA PEČENOG PRASETA: Ovaj običaj simbolizuje ono što SVI ŽELIMO TOKOM GODINE

  • Tradicionalno, na trpezi za Mali Božić obavezno se nalazi pečena praseća glava
  • Ona ima višestruku simboliku, a prvi zalogaj obavezno se namenjuje precima

U srpskoj tradiciji, Mali Božić, koji se obeležava 14. januara po julijanskom kalendaru, poznat je po nizu običaja koji se sprovode zarad očuvanja doma, zdravlja i prosperiteta. Jedan od najprepoznatljivijih običaja jeste da se na prazničnom stolu nađe pečena glava praseta. Ovaj obredni obrok nije slučajan – on je duboko ukorenjen u srpskoj kulturi i verovanjima koja se prenose generacijama.

Zašto je za Mali Božić na trpezi obavezna glava pečenog praseta: Običaj koji se poštuje vekovima
Zašto je za Mali Božić na trpezi obavezna glava pečenog praseta: Običaj koji se poštuje vekovima Foto: DocPhotos / shutterstock

Na Mali Božić trpeza je obavezno mrsna, a običaji nalažu da članovi porodice za ručak jedu glavu pečenog praseta. U nekim krajevima Srbije domaćini čuvaju glavu od pečenice koja je pripremljena za Božić, pa je iznose na trpezu za Mali Božić, a negde se baš na taj dan peče praseća glava u rerni.

Glava pečenog praseta u srpskoj tradiciji  simbolizuje obilje, zdravlje i blagostanje
Glava pečenog praseta u srpskoj tradiciji simbolizuje obilje, zdravlje i blagostanjeFoto:ireneuke / shutterstock

Prase je dugo smatrano životinjom koja donosi blagostanje i obezbeđuje sigurnost domaćinstvu. Glava ove životinje posmatrana je kao simbol snage, zdravlja i plodnosti. Stavljenje pečene glave na sto predstavljalo je želju domaćina da kroz narednu godinu u kući bude obilje hrane, prosperitet i mir.

Osim simbolike, običaj je bio i praktičan. Nekada se tokom zime, kad je svaka hrana bila dragocena, pažljivo koristilo meso svake zaklane životinje. Pečena glava praseta pripremana je u posebnim prilikama, a njeno serviranje za Mali Božić bio je znak da je domaćin obezbedio dovoljno hrane za porodicu i goste, i da se kroz ovaj običaj potvrđuje kontinuitet doma i tradicije.

Prvi zalogaj pečene praseće glave na Mali Božić domaćin je namenjivao precima
Prvi zalogaj pečene praseće glave na Mali Božić domaćin je namenjivao precimaFoto:Jukov studio / shutterstock

U onim delovima Srbije u kojima se praseća glava pekla baš na Mali Božić poštovan je i poseban redosled pripreme. Domaćica je imala obavezu da pažljivo očisti praseću glavu, zatim da je dobro usoli i i peče tako da meso ostane sočno, a kožica hrskava. Prilikom serviranja, domaćin je prvi zalogaj simbolično namenjivao precima, uz molitvu za zdravlje i blagostanje, dok je ostatak obroka deljen među članovima porodice.

Iako se u većini gradskih porodica za Mali Božić na trpezi neće naći pečena praseća glava, ovaj običaj se čuva u domaćinstvima koja neguju tradicionalne običaje. Služenje pečene praseće glave za ručak 14. januara povezuje generacije, podseća na poštovanje predaka i daje priliku da se kroz hranu prenose simbolička značenja koja su vekovima gradila duh srpske tradicije.

Pogledajte BONUS VIDEO:

Pridružite se

Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.

Žena.rs
Žena.rs
Google News