Mnogi kažu da je ovo NAJMRAČNIJA strana SRPSKE ISTORIJE: Naši stari se NAJEŽE do koske kad im to neko spomene, a vezano je za NAJBLIŽE SRODNIKE
- Način izvršenja lapota varirao je, a priče iz tradicije dodaju i simbolične detalje, poput stavljanja kukuruzne kaše na glavu starca
- Savremeni istraživači smatraju da je lapot više mit nego stvarni običaj, sa skrivenom porukom o važnosti poštovanja i mudrosti starijih ljudi
Srpska tradicija prepuna je običaja koji i danas izazivaju divljenje, ali postoje i oni o kojima se govori sa nevericom. Među najmračnijim pričama koje se vezuju za prošlost naših krajeva nalazi se lapot - navodni običaj koji je decenijama izazivao rasprave među istoričarima, etnolozima i antropolozima.
Dok su mnogi stari običaji nastali kako bi sačuvali porodicu i zajednicu, lapot je predstavljao potpuno suprotnu sliku. Prema narodnim predanjima, radilo se o praksi uklanjanja najstarijih članova porodice kada bi postali teret za domaćinstvo. Upravo zbog toga ovaj običaj i danas važi za jedan od najstrašnijih o kojima se govori na Balkanu.
Šta je zapravo lapot?
Reč "lapot“ vodi poreklo iz staroslovenskog jezika i povezuje se sa nestajanjem, iščezavanjem i gubitkom. U narodnim pričama označavala je običaj ubijanja starijih članova porodice kada više nisu mogli da rade ili kada je porodica smatrala da nema dovoljno sredstava da ih izdržava.
Slične priče nisu vezane samo za Srbiju. Predanja o uklanjanju starih ljudi postojala su i među pojedinim narodima severne Evrope, kod nekih indijanskih plemena, kao i u delovima Azije.
Kako je navodno izgledao lapot?
Prema zapisima etnologa s početka 20. veka, lapot se najčešće vezivao za istočne delove Srbije. U narodnim pričama navodi se da bi celo selo bilo obavešteno o događaju, a meštani su prisustvovali činu koji se smatrao svojevrsnim "ispraćajem".
Način izvršenja razlikovao se od kraja do kraja. U pojedinim oblastima pominje se upotreba motke, sekire ili pluga, dok su u drugim delovima Balkana zabeležene priče o trovanju ili drugim metodama usmrćivanja.
Posebno jeziv detalj iz narodnih predanja govori da su pojedine porodice stavljale kukuruznu kašu na glavu starca pre smrti kako bi simbolično pokazale da ga „ubija glad i nemaština“, a ne članovi porodice.
Gde se pominje lapot?
Priče o ovom običaju najčešće su zabeležene u istočnoj Srbiji, ali i u pojedinim delovima Severne Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Prema narodnim predanjima, seoski glasnik obilazio bi domaćinstva i obaveštavao meštane da prisustvuju događaju. Upravo ti opisi doprineli su tome da lapot ostane jedna od najmračnijih tema domaće tradicije.
Iako je lapot decenijama predstavljan kao stvarni običaj, brojni savremeni istraživači smatraju da je reč pre svega o legendi i simboličnoj priči, a ne o praksi koja je zaista bila široko rasprostranjena.
Pogledajte BONUS video:
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.