SULTAN KOG JE RODILA SRPKINJA: Sa 14 godina preuzeo carstvo i ukinuo NAJJEZIVIJI OSMANSKI običaj, a onda zaveo ženu koja će postati strah i trepet sultanata
- U haremu se vodila žestoka borba za prevlast između njegove majke i bake, dok je Ahmed istovremeno ratovao protiv Persije i Habzburške monarhije
- Sultan Ahmed I ostao je upamćen po podizanju Plave džamije, čija je gradnja izazvala nezadovoljstvo naroda i verski skandal zbog šest minareta
Iako je na čelo moćnog Osmanskog carstva stupio kao dečak od svega 14 godina, vladavina sultana Ahmeda I bila je sve samo ne obična. Njegov život i odluke obeležile su dve žene, ali i stravična porodična tragedija. Malo ko zna da je ovaj slavni vladar, koji je promenio vekovima ukorenjene običaje u carstvu, po majci imao poreklo sa naših prostora.
Ahmed je rođen u aprilu 1589. godine, a njegova majka bila je sultanija Handan, pravoslavka srpskog porekla sa prostora današnje Bosne i Hercegovine. Njegov put do trona bio je popločan suzama i krvlju. Kada je njegov otac Mehmed III preuzeo vlast, naredio je pogubljenje čak devetnaestorice svoje braće, u skladu sa tadašnjim običajem u Osmanskom carstvu.
Prizor 19 mrtvačkih sanduka koji su izneti iz palate duboko se urezao u sećanje malog Ahmeda i zauvek ga obeležio. Upravo zbog traume iz detinjstva, po dolasku na presto odlučio je da prekine surovu praksu bratoubistva. Suprotno dotadašnjem običaju, poštedeo je život svom trogodišnjem polubratu Mustafi, čime je napravio presedan u osmanskoj dinastiji.
Ratovi i surove haremske spletke
Dolaskom na presto, mladi vladar našao se u epicentru dvorskih spletki. Haremskim odajama besneo je pravi rat za prevlast između njegove majke Handan i bake Safije, koja je do tada vukla sve konce. Uz Ahmedovu podršku, Handan je odnela pobedu, dok je Safije, sultanija koja je naručila ubistvo najmoćnijeg Srbina Osmanskog carstva, proterana u Staru palatu.
Paralelno sa dvorskim intrigama, sultan se suočavao sa iscrpljujućim ratovima protiv Persije i Habzburške monarhije. Dugotrajni sukob sa Habzburzima okončan je 1606. godine, ali je mir doneo ozbiljan udarac osmanskom ugledu – austrijski vladar prvi put u istoriji priznat je kao ravnopravan sultanu, a ukinuta je i obaveza plaćanja godišnjeg danka.
Talentovani romantičar i fatalna Grkinja
Iako je morao prerano da odraste, Ahmed je bio izuzetno svestran vladar. Odlično je jahao, vešto rukovao mačem, govorio više jezika i pisao poeziju pod umetničkim imenom Bahti. Njegove pesme uglavnom su bile posvećene Anastasiji, prelepoj i inteligentnoj Grkinji koja je u istoriji ostala upamćena kao moćna sultanija Kosem.
Njihova ljubav krunisana je brakom oko 1605. godine, iz kojeg je rođeno osmoro dece. Sultan je bio toliko opčinjen njome da je u svom privatnom vrtu s posebnom pažnjom uzgajao jasmin, njen omiljeni cvet.
Skandalozna gradnja Plave džamije
Kao krunu svoje vladavine, Ahmed je odlučio da preko puta čuvene Aje Sofije podigne monumentalnu bogomolju, danas širom sveta poznatu kao Plava džamija. Ime je dobila po više od 20.000 ručno izrađenih plavih pločica koje krase unutrašnjost. Međutim, njena izgradnja nije prošla bez skandala. Zbog ratnih neuspeha, sultan nije mogao da je finansira ratnim plenom, već isključivo novcem iz državne riznice, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo među narodom.
Zdanje je podignuto na mestu nekoliko starijih građevina, a zbog ovog projekta srušena je i palata čuvenog Mehmed-paše Sokolovića.
Dodatni, još ozbiljniji verski skandal izbio je zbog šest minareta, koliko je u to vreme imala jedino Velika džamija u Meki. Smatralo se da je nedopustivo da bilo koja druga bogomolja bude izjednačena sa najsvetijim mestom islama. Kako bi otklonio spor i umirio verske autoritete, Ahmed je o svom trošku finansirao izgradnju sedmog minareta na Velikoj džamiji u Meki.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.