Prva BARBIKA SA AUTIZMOM oduševila kolekcionare, ali ne i psihologe: "Kada LUTKU OZNAČIMO KAO AUTISTIČNU, rizikujemo da..."
- Šest meseci posle modela sa dijabetesom, stigla je i Barbika sa autizmom
- Lutka je kreirana u saradnji sa organizacijom za podršku autističnim osobama
Otkako je prvi put predstavljena 1959. godine u Njujorku, čuvena lutka ne prestaje da inicira revolucione pokrete u svetu igračaka. Iako je danas neizostavni deo pop kulture, često se nalazila na udaru kritika jer je promovisala nešto nerealno – ideal ženske lepote koji je bio nedostižan, mnogi su smatrali i potpuno pogrešan. Kako je vreme prolazilo, pojavljivale su se i drugačije verzije, odnosno interpretacije, a sada je stigla i prva Barbika sa autizmom.
U okviru kolekcije "Barbie Fashionistas", kompanija "Mattel" predstavila je novu lutku kao "nastavak dugoročne posvećenosti inkluziji i autentičnoj reprezentaciji". Razvijena u saradnji sa američkom organizacijom "Autistic Self Advocacy Network", Barbika sa autizmom pojavila se u prodavnicama igračaka šest meseci nakon modela sa dijabetesom tipa 1, a sve u cilju da "deca kroz igračke prepoznaju sopstvena iskustva i raznovrsnost sveta koji ih okružuje".
Nova Barbika dizajnirana je tako da prikaže neka od iskustava dece sa autizmom – pogled joj je blago usmeren u stranu, što odražava izbegavanje direktnog kontakta očima, što često čine osobe sa ovim složenim neurorazvojnim poremećajem. Ima savitljive laktove i zglobove kako bi mogla da maše rukama, koji nekima pomažu u obradi senzornih informacija ili izražavanju uzbuđenja.
Lutka je opremljena antistres prstenom, slušalicama za poništavanje buke radi smanjenja senzornog opterećenja, kao i tabletom sa simbolima za alternativnu i augmentativnu komunikaciju, namenjenim olakšavanju svakodnevne komunikacije. Tu je, naravno, i odeća, važan segment u priči o Barbiki: kratka haljina sa ljubičastim prugama i lepršavim donjim delom. Interesantan i jednostavan dizajn. Stajling upotpunjuju ljubičaste cipele sa ravnim đonom, koje obezbeđuju stabilnost i lakše kretanje.
Ovaj potez kompanije zaslužuje sve pohvale, kažu oduševljeni kolekcionari. Eli Midlton, aktivistkinja i spisateljica koja takođe ima autizam, već je nabavila svoj primerak, smatrajući da je će lutka "sigurno pomoći prilikom uspostavljanja pravilne dijagnoze kod najmlađih i učiniti da se devojčice sa tim poremećajem od malih nogu osećaju prihvaćenim."
Doktorka Kristin Somer, psiholog koji takođe ima autizam i radi sa takvim osobama, ima malo drugačije mišljenje o projektu: "Kao naučnik koji se bavi poremećajima razvoja, znam kako deca razumeju identitet kroz igru. Kao autističnom roditelju, duboko mi je stalo do zaštite onih nekoliko mesta gde se deca sa ovim poremećajem ne procenjuju ili ispravljaju. Kada lutku označimo kao 'autističnu', rizikujemo da unutrašnje neurološko iskustvo pretvorimo u vizuelni šablon, a to je važno za decu sa autizmom, posebno devojčice."
Od 1959. godine, kada se pojavila prva Barbika, prodato je preko milijardu komada. Iako su ranije postojale tamnopute verzije i modeli inspirisani raznim profesijama i ličnostima (Amelija Erhart, Frida Kalo, Klaudija Šifer, Eši Grejem), tek od 2019. u ponudi su se našle i lutke sa invaliditetom. Danas postoje i Barbike sa Daunovim sindromom, vitiligom, slušnim aparatima, protezama na nogama, kao i one koje primaju hemoterapiju kako bi olakšale detinjstvo malim pacijentima koji se leče od kancera.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.