"Mi smo KARDIOLOZI i ovo NIKADA NE RADIMO jer želimo da nam SRCE bude ZDRAVO", jednu stvar izdvajaju kao ubedljivo najgoru za organizam
- Bolesti srca i krvnih sudova su vodeći zdravstveni problem u svetu, posebno tokom visokih temperatura.
- Za preciznu detekciju srčanih aritmija koristi se EKG ili holter monitoring, koji prati ritam srca tokom 24 sata.
Šta kardiolozi nikako ne rade dok vode računa o svom zdravlju? Mnogi bi ih to rado pitali, a na jednom kongresu je čak šestoro stručnjaka za srce dalo odgovor na ovo pitanje. U tim odgovorima izdvojila se jedna navika.
Odgovori kardiologa glase:
1. Cigarete, nikada.
2. Nikad ne bih pušila, niti bih uzimala droge poput metamfetamina, kokaina... To je sve užasno za vaše srce‘
3. Nikad ne bih pušio niti konzumirao alkohol.
4. Cigarete su prva stvar koju kao kardiolog preporučujem da izbacite
5.‘ Pušenje je najgora stvar koju činite svom telu. Uzrokuje toliko velikih problema...‘
6. Za mene su cigarete najgora stvar za srce, ali ne samo one obične, nego i sve druge.
Bolesti srca i krvnih sudova vodeće su u svetu. Tokom visokih temperatura poseban oprez preporučuje se ljudima sa srčanim problemima pa može doći do smetnji sa krvnim pritiskom, između ostalog. Kardiolozi preporučuju ove dijete kao najzdravije za srce.
Kao često pitanje, kada je u pitanju srce, izdvaja se i puls odnosno aritmije, usporen ili ubrzan rad srca.
Srčani ritam se najtačnije detektuje na EKG zapisu gde se vidi da li je ritam pravilan ili nije odnosno da li postoje određene abnormalnosti i poremećaji samog ritma, poput onih u brzini otkucaja u minutu".
Kada je u pitanju puls, nema univerzalnih vrednosti, dodaje naš stručnjak, ali napominje da je opšte prihvaćeno da se normalne vrednosti pulsa kreću od 60 do 90 otkucaja u minutu.
Svaki pacijent je priča za sebe pa broj otkucaja zavisi od toga da li se neko bavi sportom ili ne, da li je odrasla osoba ili dete i da li pati od određenih bolesti. Trudnoća takođe utiče na puls", dodao je i napomenuo: "Ukoliko se sumnja na bilo koji poremećaj srčanog ritma- usporen il ubrzan rad, onda se pacijentu stavlja holter EKG koji podrazumeva 24-časovno merenje pulsa, zahvaljujući čemu lekar može da vidi sve promene, kako one u samom ritmu odnosno aritmije tako i u samoj brzini srčanog ritma.
Svaki pacijent je priča za sebe pa broj otkucaja zavisi od toga da li se neko bavi sportom ili ne, da li je odrasla osoba ili dete i da li pati od određenih bolesti. Trudnoća takođe utiče na puls. Ukoliko se sumnja na bilo koji poremećaj srčanog ritma- usporen il ubrzan rad, onda se pacijentu stavlja holter EKG koji podrazumeva 24-časovno merenje pulsa, zahvaljujući čemu lekar može da vidi sve promene, kako one u samom ritmu odnosno aritmije tako i u samoj brzini srčanog ritma.
Saznajte sve o najvažnijim vestima i događajima, pridružite se našoj Viber i WhatsApp zajednici, prijavite na newsletter, ili čitajte na Google News.



