Ovo ponašanje se objašnjava stalnim balansom između saradnje i konkurencije u njihovim društvenim odnosima
Za razliku od ljudi i bonobo majmuna, šimpanze pokazuju još jači bes pred prijateljima kada dožive nepravdu
Osećaj za pravdu i ogorčenost kada nas neko potceni ili zakine nisu rezervisani isključivo za ljudsku vrstu. Najnovije naučno istraživanje pokazalo je da šimpanze neverovatno burno i negativno reaguju na nepravedan tretman, naročito kada dobiju nagradu manje vrednosti u poređenju sa drugim jedinkama. Ono što je najviše iznenadilo istraživače jeste činjenica da njihov bes drastično raste kada su u blizini onih sa kojima su – „prijatelji“.
Istraživači sa Državnog univerziteta u Džordžiji i Nacionalnog centra za brigu o šimpanzama pri MD Anderson centru sproveli su eksperiment kako bi dublje analizirali društvenu složenost ovih primata, a rezultati su objavljeni u prestižnom naučnom časopisu Proceedings of the Royal Society B, prenosi phys.org.
Eksperiment sa žetonima: Kako su naučnici testirali majmunski bes?
Za razliku od prethodnih studija koje su posmatrale šimpanze samo u parovima, glavni autori ovog rada, Majte Martinez i Kejti Hol, odlučili su da testiraju ukupno 27 šimpanzi koje žive u velikim društvenim grupama. Na ovaj način naučnici su želeli da verno preslikaju kompleksnost njihovih odnosa iz divljine.
Sistem testiranja je bio jednostavan: svaka šimpanza je imala priliku da priđe istraživaču i zameni dobijeni plastični žeton za hranu. Međutim, naučnici su namerno menjali vrednost nagrada kako bi izazvali reakciju.
- Manipulisali smo onim što je svaka jedinka dobijala u poređenju sa ostalim članovima grupe tokom razmene žetona. Ponekad su svi dobijali istu nagradu (kontrolni uslovi), a u drugim slučajevima bi jedna jedinka dobila nagradu znatno niže ili više vrednosti od ostalih (uslovi nejednakosti) - objasnila je Martinez za phys.org.
Rang-lista hrane: Kada šimpanza baca šargarepu u lice?
Istraživači su ustanovili da šimpanze imaju vrlo jasnu skalu vrednosti kada je hrana u pitanju, a njihova reakcija zavisi isključivo od toga koliki je jaz u nepravdi:
- Visoka vrednost (Premija): Grožđe.
- Srednja vrednost (Prihvatljivo): Pomorandže.
- Niska vrednost (Uvreda): Šargarepa ili celer.
Kada bi šimpanza za svoj žeton dobila šargarepu, a videla da drugi član grupe dobija slatko grožđe, nastajao bi protest. Životinje su demonstrativno odbijale da pojedu dobijenu hranu, bukvalno je bacajući na zemlju ili gurajući nazad prema eksperimentatoru.
Međutim, ako bi dobile pomorandžu (srednju vrednost), šimpanze bi je mirno pojele, čak i ako su videle da njihovi radosni susedi i dalje dobijaju vrhunsko grožđe. Dakle, svesne su nepravde, ali je tolerišu ako nagrada nije potpuna uvreda.
Pred prijateljima pucaju pod pritiskom!
Najveće iznenađenje za naučni tim bio je uticaj društvenog okruženja na ponašanje šimpanzi, jer se pokazalo da one reaguju potpuno suprotno od ljudi i bonobo majmuna.
Kod ljudi i bonoboa važi pravilo da lakše podnosimo nepravdu ili nejednakost ako se nalazimo u krugu svojih prijatelja i bliskih partnera. Kod šimpanzi je situacija obrnuta: one projavljuju daleko snažnije negativne reakcije i veći bes ako su u momentu nepravde prisutni njihovi bliski društveni partneri.
- Naša studija je dovela do dva ključna zaključka. Prvi je da društveni kontekst igra ogromnu ulogu, ali na neočekivan način – šimpanze burnije reaguju na nepravdu pred prijateljima. Drugi zaključak je da sama vrednost hrane igra glavnu ulogu; čak i ako je rezultat nepovoljan po jedinku, ona će ga prihvatiti ako je utešna nagrada dovoljno ukusna - napominje Martinez.
Naučnici imaju i logično objašnjenje za ovaj "paradoks prijateljstva". Kod šimpanzi su društveni odnosi konstantno obeleženi visokom tenzijom između saradnje i surove konkurencije. Zbog toga je za njih od životne važnosti da pažljivo prate ko šta dobija u njihovom bliskom krugu, kako ne bi izgubili status ili bili namagarčeni od strane onih sa kojima svakodnevno dele teritoriju.