Ako biste danas zaustavili prosečnog Amerikanca na ulici i postavili mu jednostavno pitanje - šta mu je u životu važnije - sopstveno zdravlje ili ekonomija - dobili biste vrlo neočekivan odgovor. Značajna većina njih, koji su učestvovali u istrživanju Pju centra (Pew research center) rekla je praktično da im je, u okolnostima pandemije korona virusa koja je SAD bacila na kolena sa ogronim brojem zaraženih, pitanje ekonomije bitnije od ličnog zdravlja. Isto istraživanje pokazalo je čega se zapravo građani SAD plaše, ali taj njihov strah itekako ide na ruku aktulenom predsedniku Donaldu Trampu.
Dobijeni podaci zapravo oslikavaju već zacementirane stranačke podele i visoku polarizaciju u američkom društvu. Pored toga istraživanje je u prvi plan izvuklo postojeće podele po nacionalnosti i rasi, koje su se gledajući prema rezultatima još više produbile. U brojkama, to izgleda ovako:
Čak 88 odsto anketiranih ispitanika je istaklo da aktuelna epidemija predstavlja najveću opasnost po nacionalnu ekonomiju, dok tek 64 odsto smatra da utiče na zdravlje stanovništva. Takođe, 41 odsto ispitanika smatra da epidemija utiče na njihov lični budžet, dok 38 odsto smatra da je to njihovo zdravlje.
Kako piše portal "Američki izbori", u odnosu na podatke iz istraživanja sprovedenog u martu, procenat građana koji gledaju na epidemiju kao glavnu pretnju njihovim sopstvenim finansijama smanjio se sa 49 na 41 odsto. Ono što je još zanimljivo u podacima jeste da nema stranačke polarizacije po pitanju uticaja epidemije na nacionalnu ekonomiju. Visokih 89 odsto demokrata i 88 odsto republikanaca ističu ovu tvrdnju kao glavnu.
- Ipak jedna jasna polarizacija stavova se može sagledati u isticanju javnog zdravlja kao segmenta koje je ugroženo epidemijom virusa korona. Visok procenat demokrata smatra da epidemija predstavlja veliku opasnost po zdravlje američkog stanovništva (82 odsto), dok svega 43 odsto republikanaca smatra da je epidemija glavna pretnja zdravlju stanovništva. Stranačka polariacija je vidljiva i na sledećem podatku. Naime, 34 odsto republikanaca iz područja koja su najteže pogođena epidemijom kao glavnu opasnost od epidemije vidi strah za lično zdravlje, dok 48 odsto demokrata iz područja koja su najmanje pogođena epidemijom deli isto mišljenje. Naravno, podela je mnogo veća kada se dođe do pitanja procene kvaliteta reakcije Trampove administracije na epidemiju. Dok 77 odsto republikanaca ocenjuje predsednikov odgovor kao „odličan ili dobar“, dotle svega 11 odsto demokrata ocenjuje Trampovo postupanje u toku epidemije kao „izvrsno ili dobro“ - navodi se u istraživanju.
Eskalirale stare podele
Od početka epidemije virusa korona, bile su evidentne velike razlike u stavovima prema rasi i etničkoj pripadnosti u pogledu percepcije uticaja koje može prouzrokovati epidemija. Više od polovine afroamerikanaca (54 odsto) i hispanoamerikanaca (52 odsto) smatra da epidemija predstavlja najveću opasnost po njihovo lično zdravlje, u poređenju sa 32 odsto belaca, koji su saglasni sa ovom tvrdnjom.
Sa druge strane, u pogledu mogućeg uticaja na lične finansije, 60 odsto hispanoamerikanaca i 51 odsto afroamerikanaca vidi to kao glavnu pretnju aktuelne epidemije, u poređenju sa 34 odsto belaca.
Nema sumnje da će podaci ovog istraživanja poslužiti obema stranama u daljoj razradi strategije izborne kampanje i targetiranja svojih ciljnih grupa. Pred Amerikancima je burno političko leto, ali jedna stvar je sigurna - ovakvi podaci idu na ruku aktulenom predsedniku Donaldu Trampu.
Sam Tramp, sve vreme je formisao nephodnost da se zemlja što pre vrati u normlanu i uprkos visokim brojkama obolelih, ali i umrlih on je sve vreme tvrdio da će više ljudi umreti od posledica koje je pandemija i zatvaranje ostavila na ekonomsku sliku zemlje.
36 miliona Amerikanaca bez posla
Otvaranje ekonomije podrazumeva novu nadu za one ljude koji su izbugili posao i koji su u teškoj finansijskoj situaciji, a upravo su oni osnovni cilj Trampa, koji je, po svemu sudeći spreman na ishod u kome će od virusa umreti mnogo više od dosadašnjih 85 000 Amerikanaca.
U analizi Stivena Kolinsona koju prenosi CNN, ocenjuje se da se predsednik Tramp insistiranjem na otvaranju ekonomije direktno obraća mnogim milionima Amerikanca koji su takođe žrtve pandemije, ali koji su cenu platili svojim poslom, a ne svojim životom. Kako je ekonomija osnovno čime se Tramp vodio i u predizbornoj kampanji 2016. godine i tokom svog predsedničkog mandata, smatra se da bi ovakva poruka mogla da ima odjeka.
Prema podacima Federalnih rezervi, oko 40 odsto otpuštenih u mesecu martu dolazi iz domaćinstava koje zarađuju manje od 40.000 dolara godišnje. Sa trenutnih 36 miliona ljudi bez posla, Tramp zasigurno toliko insistira na otvaranju države imajući u vidu da su ljudi tolerantni prema zatvaranju samo na određeno vreme. S toga ne čudi što je podržavao konzervativne demonstrante koji su protestvovali protiv demokratskih guvernera koji su naredili zatvaranje.
Sukobi
Insistriranje Trampa da otvori ekonomiju dovodi ga u sukob sa mišljenjem stručnjaka i odbacivanja njihovih preporuka. Jedan od poslednjih ovakvih sukoba je usledio i sa pozivom Trampa za otvaranje škola, sa čime se nije složio Entoni Fauči, direktor Nacionalnog instituta za zarazne bolesti, kao i sa drugim sličnim predloženim Trampovim merama.
Ovo pitanje nije značajno samo za Trampa, već i za demokrate i Džozefa Bajdena. Čini se da za Bajdena otvoreno suprostavljanje ekonomskom otvaranju u ekstremnoj situaciji predstavalja političku odgovornost. Demokrate će, čini se, morati i da se nose sa rizikom da budu viđeni kao tvrdoglavi neprijatelji povratka na posao i odgovorni za dugoročne gubitke posla.
Trampova strategija, ili, kako se možda čini – „kockanje“ sa virusom, može biti i uspeh i neuspeh. Nažalost, opet sve zavisi od virusa. Ukoliko pandemija popusti, a države uspeju da se vrate u normalan život i da se polako oživi ekonomija, predsednik bi mogao dobiti sve zasluge za svoje rane pozive da se ekonomija ponovo pokrene, što bi mu bio veliki korak napred ka ostanku u Beloj kući i nakon novembarskih izbora.
S druge strane, ako otvaranje država izazove ponovno aktiviranje virusa i rast zaraženih, mnoga pitanja u vezi sa Trampovim vođstvom kroz ovu krizu bila bi dovedena u pitanje. Od ugrožavnja ljudskih života, do nanošenja još veće ekonomske štete, drugi mandat predsednika Donalda Trampa bio bi neizvestan.
Ovakva strategija može da se pokaže i veoma uspešna s obzirom na to da i istraživanja javnog mnjenja pokazuju da su građani najviše zabrinuti za ekonomiju.
Ko ima podršku naroda?
Prema nekim od poslednjih istraživanja, trenutna podrška Trampovim merama i načinu prevazilaženja posledica virusa korona iznosi 43.3 odsto, dok oko 52.5 odsto ne podržava. Udeo Amerikanaca koji odobravaju odgovor Donalda Trampa na virus korona se, prema ovom istraživanju, smanjio za oko 4 odsto u poslednjih mesec dana, ali je ostao stabilan u odnosu na prethodnu nedelju (43.5 odsto).
Međutim, treba imati na umu da ukupna podrška radu predsednika Trampa, prema različitim istraživanjima objavljenim u prethodnih nekoliko dana, varira od ne baš sjajnih 41 odsto, sve do veoma solidnih 51 odsto. Zbog toga je još uvek nezahvalno donositi zaključke o izbornim šansama na osnovu trenutnog stanja u podršci građana, bilo Trampovim merama u borbi protiv pandemije, bilo njegovom ukupnom radu.
Portal "Američki izbori"