Biznis Vesti
Digitalni evro kao zaštita monetarne moći Evrope: Ministri EU dogovorili ubrzanje projekta

Digitalni evro kao zaštita monetarne moći Evrope: Ministri EU dogovorili ubrzanje projekta, dogovoren limit u elektronskom novčaniku

Digitalni evro planiran je kao dodatak postojećim načinima plaćanja i imao bi istu vrednost kao gotovina

Evropska centralna banka i Evropska komisija vode razvoj i predložile su zakonodavni okvir za digitalni evro

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Diskusije o digitalnom evru, u suštini elektronskom „novčaniku“, zahuktavale su se ove godine jer EU želi da smanji svoju zavisnost od drugih zemalja, posebno SAD, u ključnim oblastima kao što su energetika, odbrana i finansije.

Digitalni evro Foto: AI
Digitalni evro

Digitalni evro je korak bliže svojoj realizaciji. Naime, ministri finansija Evropske unije su se ove godine složili oko daljeg plana za ubrzanje celog procesa. Diskusije o digitalnom evru, u suštini elektronskom „novčaniku“, zahuktavale su se ove godine jer EU želi da smanji svoju zavisnost od drugih zemalja, posebno SAD, u ključnim oblastima kao što su energetika, odbrana i finansije.

Blic preporučuje

Cilj je da digitalni evro postane alternativa trenutno dominantnim američkim sistemima Viza i Masterkard. Uvođenje digitalnog evra očekuje se najranije 2028. godine.

Digitalni evro kao geopolitičko oružje za Evropu

Evropska centralna banka je inicijator projekta digitalnog evra. U tome je snažno podržava Evropska komisija, koja je predložila zakonodavni okvir za digitalni evro u junu 2023. godine. Međutim, moraju ga odobriti još dve institucije, Evropski parlament i Evropski savet.

– Sada se okrećemo digitalnom evru: Iako smo videli spor, ali stabilan napredak u poslednje dve godine, sada postoji sve veća hitnost da se postigne politički sporazum i reše druga otvorena pitanja, rekao je evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis.

Digitalni evro nije samo novi način plaćanja, već i projekat sa geopolitičkom pozadinom zaštite monetarne moći Evrope.
Foto: Iaroslav Danylchenko / Alamy / Profimedia
Digitalni evro nije samo novi način plaćanja, već i projekat sa geopolitičkom pozadinom zaštite monetarne moći Evrope.

Digitalni evro nije samo novi način plaćanja, već i projekat sa geopolitičkom pozadinom zaštite monetarne moći Evrope.

– Postigli smo kompromisno rešenje koje uključuje sve strane i bavi se zabrinutošću onih koji s pravom veruju da digitalni evro nije samo sredstvo plaćanja već i politička izjava o suverenitetu Evrope i njenoj sposobnosti da obrađuje plaćanja, uključujući i prekogranična, naglasila je predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard.

Ista vrednost kao fizički novac

Digitalni evri bi imali istu vrednost kao fizički novac, služili bi kao dodatak gotovini i karticama, a čuvali bi se u aplikaciji – „digitalnom novčaniku“ na pametnom telefonu.

Izdavala bi ga Evropska centralna banka, koja bi takođe vodila evidenciju o vlasništvu, tako da bi bilo nemoguće izgubiti ga.

U Evropskom parlamentu postoje i oni koji su protiv digitalnog evra - zabrinuti su za privatnost građana i troškove projekta. Pored toga, postoji i niz tehničkih izazova.

- Tehnički, najzahtevnije je da digitalni evro radi u oflajn režimu, drugim rečima, da možete uzeti svoj mobilni telefon i prebaciti sa svog elektronskog novčanika na drugi, čak i ako niste povezani na internet, nečiji novac, odnosno da ima karakteristike gotovine, kada nekome dajete gotovinu iz ruke u ruku, samo prelazite iz elektronskog novčanika u elektronski novčanik, rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić.

"Ideja je da se ne ugrozi bankarski sistem."
Foto: kaband / shutterstock
"Ideja je da se ne ugrozi bankarski sistem."

Postignut dogovor o limitu

Postignut je i dogovor o limitu, odnosno maksimalnom iznosu digitalnih evra u elektronskom novčaniku.

Ovo je izuzetno osetljivo pitanje, jer bi u suprotnom postojala mogućnost prekomernog odliva novca iz banaka, što, kaže Vujčić, onda može ugroziti kreditiranje.

– Ideja je da se ne ugrozi bankarski sistem, kako se depoziti iz banaka ne bi povlačili na taj elektronski novčanik, što je Evropska centralna banka, odnosno Hrvatska narodna banka u našem slučaju, kako ljudi ne bi prebacivali novac iz banke u centralnu banku, dodao je Vujčić.

Još uvek se ne zna koliki će biti taj limit, kaže Vujčić, ali je uveren da će se učiniti sve da se izbegao takav rizik za banke.

(Izvor: Poslovni dnevnik)