Biznis Moj novčanik
Kriminalci kradu hiljade evra sa bankovnih računa putem daljinskog pristupa

Lažni pozivi u ime banke postaju sve opasniji: Evo kako prevaranti pristupaju vašim podacima i kradu hiljade evra!

Prevare se često temelje na lažnim pozivima predstavnika banaka

Žrtve prevara su često zbunjene i kasno prijavljuju incidente

Slušaj vest
0:00/ 0:00

Bankarski prevaranti su poslednjih nedelja počeli da postavljaju nove zamke za finske potrošače.

Online prevara, kartica Foto: Andrii Iemelianenko / shutterstock
Online prevara, kartica

"Trenutno se u lažnim pozivima u ime banke vidi novi fenomen: instalacija programa za daljinsku kontrolu na uređaj žrtve", kaže stručnjak Nordeinog tima za prevenciju prevara, Sara Helin, za Ilta-Sanomat.

Nordea je primetila pozive u kojima predstavnik bankinog tima za bezbednost traži, na primer, instalaciju programa Enidesk ili UltraVjuer. Kao rezultat toga, sa bankovnih računa žrtava pokušano je, a u nekim slučajevima i uspešno, prebacivanje hiljada evra.

Ovi programi imaju mnogo legitimnih namena i sami po sebi nisu štetni. Međutim, u rukama kriminalaca, program za daljinsku kontrolu praktično daje ključeve uređaja žrtve, što omogućava pristup svim podacima, od mejlova do slika i lozinki.

Nordea ne zna tačno šta kriminalci rade na računarima žrtava. Razlog je što su mnoge žrtve nakon poziva bile veoma zbunjene i nisu mogle same da objasne šta se sve dogodilo. To takođe znači da žrtva možda ne shvati da treba brzo da pozove svoju banku, što smanjuje šanse da se novac vrati.

"Klijent može biti toliko zbunjen da ne zna kome da veruje", objašnjava Helin.

Pokušaju da uvere korisnike da im novac nije na bezbednom

Helin se osvrće na slučaj kada je Nordea pozvala jednu prevarenu osobu. On nije verovao da je poziv iz banke pravi i želeo je sam da pozove korisničku podršku.

Online prevara, kartica
Foto: Lysenko Andrii / shutterstock
Online prevara, kartica

Radi se o novoj verziji u Finskoj veoma čestih prevara sa "bezbednosnim računima". U njima kriminalci pokušavaju da uvere osobu da su njene pare u neposrednoj opasnosti. Stoga bi trebali biti prebačeni na "bezbedni račun", a prevarant koji se predstavlja kao bankarski službenik obećava pomoć.

"U Švedskoj je korišćenje programa za daljinsku kontrolu u lažnim pozivima tokom poslednje godine bilo prilično uobičajena metoda kriminalaca", navodi Helin.

Helin ne smatra da su programi za daljinsku kontrolu naročito pogodna sredstva za bankarske prevare. Oni su više odgovarali pre nekoliko godina uobičajenim prevarama sa tehničkom podrškom, kada bi žrtvi pozivali u ime Majkrosofta i tvrdili da treba da se reši nepostojeći problem na računaru.

S druge strane, čini se da prevaranti sada pokušavaju sve moguće metode i čak dolaze do vrata žrtava.

"Lažni pozivi uopšte su ove godine dostigli potpuno novi nivo. Bilo je raznih manipulacija i trikova", dodaje Helin.

(Blic Biznis/is.fi)